Institut za javne financije od Vlade očekuje da ne nastavi “s parcijalnim, nekoordiniranim, neutemeljenim i nedovoljno planiranim zahvatima”, nego da – uz podršku Sabora – definira strateške prioritete države, mudro upravlja javnim financijama, provede reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države, poreznog sustava, sustava javnih investicija, državnih potpora, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog i sustava socijalne skrbi.
Ubrzati privatizaciju imovine
U analizi se navodi da se standard građana tijekom krize smanjio za 12 posto te da rast od 1 posto BDP-a neće biti dovoljan da nadoknadi gubitke. Zato se poziva Vladu Tihomira Oreškovića da donese strategiju upravljanja državom do 2020., kao što su to napravile i ostale članice Europske unije, a u toj bi strategiji trebalo definirati upravljanje javnim dugom, osmisliti sveukupnu poreznu reformu te način upravljanja državnom imovinom. Stručnjaci napominju da će do 2025. svake godine na naplatu dolaziti po 20 milijardi kuna, što znači da u deset godina valja otplatiti 200 milijardi kuna duga. Državne tvrtke u prošlosti su toliko puta dokapitalizirane da su doprinosi od njihova poslovanja gotovo anulirani, upozoravaju stručnjaci predvođeni ravnateljicom Instituta Katarinom Ott. Zato pozivaju na ubrzanje privatizacije, definiranje koji je to dio imovine od strateške vrijednosti za državu te brže pripuštanje privatnih partnera u pojedine dijelove imovine kako bi država imala što veće prihode od imovine kojom raspolaže. Institut za javne financije snažno se zalaže za sveobuhvatnu poreznu reformu, pri čemu napominje da treba osloboditi prostor za razvoj poduzetništva, i to tako da se smanji porez na dohodak, kao i doprinose, a manjak prihoda nastao tim izmjenama nadoknadi kroz rezanje rashoda proračuna i uvođenje poreza na nekretnine, imovinu i povećanje ekoloških poreza.
Porez na nekretnine treba uvoditi oprezno i uz detaljnu analizu, a ne preko noći. Opću stopu PDV-a ne bi trebalo smanjivati, kažu u Institutu za javne financije, jer bi se previše interveniralo u prihode države koja bi smanjenjem PDV-a s 25 posto na 23 posto izgubila oko 3,3 milijarde kuna. Ipak, kažu, treba ispitati koliko su učinkovite niže stope PDV-a i jesu li njima obuhvaćeni odgovarajući proizvodi i usluge. Pozivaju i vlast da pronađe način za učinkovitiju naplatu poreza, a smatraju i da je previše poreznih odbitaka koji po nekim izračunima uzrokuju oslobođenje poreza na razini od 4,1 posto BDP-a, odnosno više od 13 milijardi kuna.
Fiskalna decentralizacija
Pozivaju i na jaču evaluaciju isplativosti javnih investicija, kao i na postupno smanjivanje iznosa subvencija iz državnog proračuna. Kao najbitnije reforme sustava Institut za javne financije ističe fiskalnu decentralizaciju i mirovinski sustav. U prvom slučaju poziva na jače definiranje obveza i prihoda lokalne uprave kao i uspostavljanje registra svih tvrtki i institucija koje su u vlasništvu lokalne uprave. Nužna je analiza njihovih bilanci i prihoda lokalne uprave, a potom odluka o financiranju i raspodjeli sredstava iz centralnog proračuna. U mirovinskom sustavu valja penalizirati odlazak u prijevremenu mirovinu te pojačati učinkovitost drugog i trećeg stupa mirovinske štednje.
>> Hrvatski javni dug do 2017. bit će 93% BDP-a!
Ufff....sve će to Bog platiti...glavno da su na vlasti oni koji se znaju prekrižiti.