Prvi proračun Plenkovićeve Vlade težit će 126,5 milijardi kuna te će biti veći od ovogodišnjeg za približno 4,8 milijardi kuna. Na predstavljanju svojih prvih trogodišnjih smjernica premijer Plenković obećao je da će vratiti rejting zemlje tako što će voditi politiku koja će biti kombinacija fiskalne održivosti i gospodarskog rasta. No, postoje tri segmenta kojima će država dati prednost pred ostalima.
Premalo za obećanja
To su demografska i socijalna politika, sustav nacionalne sigurnosti te prava branitelja, koji su svi zajedno dobili oko 650 milijuna kuna više nego ove godine. Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević odmah je na sjednici Vlade kazao da je taj resor od 2011. do 2016. godine ostao bez milijardu kuna, a iduće će im se godine vratiti 348 milijuna.
Što će dobiti branitelji i kako će točno izgledati nove demografske i socijalne mjere – koje će država podebljati po približno 150 milijuna kuna svakome – danas nije rečeno. Očekuje se ukidanje roka u kojemu branitelji mogu stjecati nova prava, primjerice naknadno priznavanje PTSP-a i slično. Povišica koja je rezervirana za nove demografske mjere, međutim, nije dovoljna da bi se ispunilo predizborno obećanje o tisuću eura po rođenom djetetu, a što se točno priprema, uskoro bi trebala objaviti ministrica Nada Murganić. Premda Vlada i sindikati javnog sektora još nisu blizu dogovoru o povećanju plaća, smjernice pokazuju da bi trebalo računati i s rastom plaća, no blažim nego što predviđa sindikalni sporazum. Prema njemu bi osnovica plaća trebala porasti 6%, za što bi trebalo dodatno izdvojiti oko dvije milijarde kuna. Prema smjernicama, proračun za zaposlene povećat će se iduće godine oko 2%, odnosno oko 400 milijuna kuna, no u 2018. i 2019. godini nije predviđen nikakav rast. Plenkovićeva Vlada ulazi u iduću godinu s ambicioznim planom da će dići BDP 3,2%, što je znatno (0,7%) jače od prognoza s kojima je nedavno izašla Europska komisija koja u svojim prognozama nije uzela u obzir učinke porezne reforme. No, ministar financija Zdravko Marić uvjeren je da će porezno rasterećenje koje je predložio pogurati rast BDP-a za pola postotnog poena u idućoj, ali i u godinama poslije.
Racionalno i pravedno
Jedinice lokalne samouprave ne trebaju strahovati da će rasterećenje plaće ići na teret njihovih proračuna jer će im država nadoknaditi 1,325 milijardi kuna koje će izgubiti zbog povećanja osobnog odbitka na plaće, a gotovo 700 milijuna kuna osigurat će se i za usklađivanje mirovina te pokrivanje troškova novih umirovljenika. Premijer Plenković uvjeren je da će uravnotežena fiskalna politika i održiv proračun već iduće godine vratiti rejting zemlje na investicijsku razinu, dok ministar financija smatra da možemo očekivati i izlazak zemlje iz procedure prekomjernog deficita koji bi već ove godine mogao biti oko 2%. Manjak u državnoj blagajni iduće se godine planira na 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9% BDP-a, a kad se uključi opća država, minus bi se sveo na samo 1,6% BDP-a.
– Kontrolom državnih rashoda nastavit ćemo politiku racionalnog, pravednog i efikasnog korištenja javnih sredstava – obećao je ministar financija Zdravko Marić. Vlada u svojim makroekonomskim projekcijama očekuje znatan rast osobne potrošnje (3,6%), investicija (6,8%), ali i rast državne potrošnje za 1,1%. Gledaju li se ministarstva i pojedini državni uredi, predsjednica države dobit će oko 2% manje (850 tisuća kuna), no budžet Vlade povećava se 10%, a Sabora 8%. Od ministarstava smanjenje se očekuje u resoru graditeljstva (oko 5%) i poljoprivrede (oko 1,5%), dok su promjene u resoru gospodarstva vezane uz preseljenje energetike. Resori zdravstva, obrazovanja i regionalnog razvoja dobivaju 9% veći proračun, branitelji čak 17%, a kultura oko 2% više.
>> Kujundžić će spajati odjele, ali ne planira gasiti bolnice i domove zdravlja
Resori zdravstva, obrazovanja i regionalnog razvoja dobivaju 9% veći proračun, branitelji čak 17%, a kultura oko 2% više.......i onda se čudimo da nam je zdravstvo loše,obrazovanje šepa ,a kultura zaostaje ...