Arbitražni sud ima apsolutno sve dokumente i sve informacije na osnovi kojih sam može zaključiti da je arbitražni proces o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije nepovratno kontaminiran ponašanjem slovenske strane i arbitražnih sudaca.
Razvrgli smo sporazum!
Stav je to Hrvatske na poziv Suda da – više od pet mjeseci nakon što je Večernji list objavio kompromitirajuće snimke i transkripte komunikacije slovenske zastupnice i arbitra te više od četiri mjeseca nakon što je Hrvatska obavijestila Arbitražni sud da Zagreb izlazi iz postupka i počinje postupak razvrgavanja Arbitražnog sporazuma, što je sud ignorirao – usmeno iznese dodatne argumente o stajalištima vezanim uz proces u siječnju sljedeće godine. Slovenija je dobila termin u veljači i odmah ga prihvatila, ponavljajući stav da se sporazum ne može razvrgnuti.
Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova ne komentiraju poziv suda, uz kratko objašnjenje da je Hrvatska izašla iz postupka. Neslužbeno se među upućenima u problem može čuti da je poziv suda, koji tek sad želi razgovarati o meritumu problema, način da se Hrvatska "namami" ponovno u proces arbitraže. Pristajanje na takav poziv bilo bi i moralno i pravno upitno jer bi, po njemu, Hrvatska dala legitimitet i sudu i postupku. U teoriji – a odluka o tome bit će politička, i to na najvišoj razini, budući da je i Sabor jednoglasno donio odluku o izlasku iz sporazuma – ako Hrvatska ipak odluči iznijeti stajališta, prije toga će se pravno osigurati da takav postupak ne daje legitimnost sudu. U analizi poziva Arbitražnog suda, veliko iznenađenje izazvao je poziv da u tom izlaganju "vlade dostave sudu ocjene pravnih učinaka" hrvatskih postupaka.
– Pravilo "iura novit curia" (sud poznaje pravo) kaže da je sud dužan poznavati zakon te ga sam protumačiti i primijeniti. Neka primijene zakon i sami donesu zaključke – kažu nam sugovornici. Hrvatska ostaje pri odluci o razvrgavanju Arbitražnog sporazuma, pri čemu se poziva na članak 60. Bečke konvencije. Taj mehanizam dosad nije aktivirala nijedna država, već su države suspendirale sporazume.
Problem s novim arbitrima
U roku od godinu dana države se moraju dogovoriti o rješavanju spora. Ako to ne uspiju, glavni tajnik UN-a imenuje miritelje koji imaju vrlo ograničen mandat. Teoretski je moguće da paralelno traju oba procesa – arbitraža i mirenje, iako najnoviji sastav suda daje naslutiti da je raspuštanje možda realnije rješenje. Nakon što se predsjednik Međunarodnog suda Ronny Abraham povukao s mjesta arbitra, predsjednik suda Gilbert Guillaume imao je teškoća tražeći arbitre za popunjenje arbitražnog vijeća jer su redom odbijali tu dužnost distancirajući se od cijelog slučaja.
Potpuno ignoriranje je jedini pravi odgovor.