Po svemu sudeći, hrvatski remontirani MIG-ovi će sve manje letjeti nebom, a sve više „rulati“ hrvatskim medijskim prostorom, možda i pravosudnim, te, vrlo vjerojatno, za duže vrijeme biti posljednji borbeni nadzvučni zrakoplovi kojima je raspolagala Republika Hrvatska.
Najnovije informacije o stanju remontiranih zrakoplova ukazuju na činjenicu kako u ovome trenutku ne raspolažemo s planiranim kapacitetima za zaštitu suverenosti u zračnom prostoru, te da time vjerojatno predstavljamo slabu točku ukupne protuzračne obrane NATO-a. U procesu reformi i modernizacije Oružanih snaga RH bilo je predviđeno razvijanje svih triju grana i njihovo opremanje novim i modernijim sredstvima, usprkos činjenici da su neke velike partnerske države upozoravale kako to nije realno, posebice u projektu nabave borbenih zrakoplova s obzirom na cijenu koju bi teško podnijele i znatno bogatije države.
Vremenski tjesnac
Međutim, procijenjeno je kako je to ipak moguće, vrlo vjerojatno i iz razloga što su političke i vojne elite zaključile kako nije baš popularno predlagati ukidanje jedne od najvažnijih sposobnosti država – kontrole vlastita zračnog prostora. Vrlo često se u tim raspravama navodila Slovenija koja je ranije odustala od daljnjeg razvoja ratnog zrakoplovstva, a kontrolu njihova zračnog prostora su povremeno radili talijanski zrakoplovi. Na tako nešto Republika Hrvatska nije imala namjeru pristati. No, osim jasnog stava kako ne smijemo i ne želimo dopustiti nikome kontrolu našeg neba, bez obzira koji to saveznik bio, nismo baš previše činili kako bi razvili projekt modernizacije ratnog zrakoplovstva i godine su prolazile, kao i resursi MIG-ova kojima samo raspolagali.
Gotovo svake godine prilikom razgovora o strateškim projektima, ponavljalo se opredjeljenje za nabavom novih ili rabljenih zrakoplova, ali su se konačne odluke odlagale za neka bolja vremena. Takav pristup doveo je do vremenskog tjesnaca u kojemu su postojale samo dvije opcije: ukidanje borbenog zrakoplovstva (zbog financijskih razloga), te modernizacija postojećih zrakoplova. U tom trenutku se druga opcija činila puno boljom jer, očito, nije postojala dovoljna hrabrost da se suočimo s činjenicama i donesemo jedinu moguću odluku. Remontiranje zrakoplova bilo je rješenje koje je trebalo kupiti još koju godinu mira, odnosno odgoditi ono što je mnogima bilo jasno. A to je da za tako nešto jednostavno nemamo kapaciteta.
Manje ili više loša rješenja
Možda smo ih i imali prije desetak godina, ali kako je vrijeme teklo, tako su se oni značajno smanjivali, da bi na kraju došli do situacije u kojima su postojala samo manje ili više loša rješenja. A upravo je takva bila i odluka o remontu u Ukrajini. Svima je bilo jasno kako se na zrakoplove neće ugrađivati novi dijelovi, jer se oni već odavno ne proizvode, već da će biti ugrađeni oni koji se skidaju s drugih, rashodovanih zrakoplova. U cijelom procesu remonta bilo je različitih situacija koji su ukazivali na upitno poštivanja nekih standarda remonta, ali se ipak nastavilo s projektom jer drugog izbora nije bilo. Znakovite su izjave predstavnika MORH-a iz tih dana koje su uglavnom upozoravale ukrajinsku stranku kako nećemo prihvatiti zrakoplove ako neće biti u potpunosti sposobni za letenje. To je jasno ukazivalo da su prisutni neki problemi o kojima javnost nije bila obaviještena.
Ovo je trenutak da se jasno kaže kojim putem idemo dalje. Hoćemo li održavati ratno zrakoplovstvo koje očito ne može isporučivati ono za što je zaduženo (jer nema punih letnih sposobnosti), ili će se napraviti ozbiljna analiza koja bi trebala dati odgovore na dva pitanja: hoćemo li nabavljati druge zrakoplove (jedino rabljeni dolaze u obzir jer za nove nemamo novaca), ili ćemo privremeno obustaviti sve aktivnosti u tom smjeru, te čekati bolja vremena. Mislim da je puno vremena izgubljeno, te da nam ne preostaje drugo već jasno reći kako je ova druga opcija jedina moguća u ovome trenutku. Imaju li političke elite hrabrosti za takvu odluku ili će nas i dalje hraniti iluzijama?
>>Hrvatski Migovi nad Likom presreli američki avion C-17
>>Moguće probijanje zvučnog zida u šest županija
...cvrtila.... zašto taj vaš stav niste ovako jasno i javno iznijeli prije potpisa ugovora o remontu ...... tada ste bili u poziciji savjetnika tadašnjeg predsjednika.... danas vaša naknadna pamet nema nikakve svrhe ..... učinite si uslugu i nestanite sa javne scene...