Bezbolno izliječite sinuse i uzrokovane glavobolje

Divlji krastavac ili primorska štrcalica (Ecballium elaterium) iz porodice bundeva (Cucurbitaceae) je trajnica gomoljastog korijena. Stabljika visine 15-60 cm nosi bodljasto ukočene dlake. Morski krastavac je trajna, dlakava, mediteranska biljka koja raste uz ceste, zidove, na nasipima i napuštenim zemljištima.štima. Latinski naziv vrste elater, elaterius = visok, najviši, odnosi se na visok i uspravan rast, dok su druge predstavnice porodice bundeva uglavnom polegle. Listovi su izmjenični, srcoliki, na dugim peteljkama i ponešto mesnati. Cvjetovi, građeni na temelju broja pet, imaju žute vjenčiće duboko urezane na pet režnjeva, promjera do 2 cm. Vrsta je jednodomna, muški cvjetovi (skupljeni u grozdove) i ženski (pojedinačni) cvjetovi odvojeni su ali smješteni na istoj biljci. Cvate od veljače do rujna, bez osobitog mirisa i okusa. Plodovi sliče zelenim krastavčićima dužine do 5 cm na dugačkim uspravnim stapkama i prekrivenima ukočenim dlakama karakterističnima po tome što se dozrijevajući i pri najmanjem dodiru odvajaju od stapki, štrcajući uokolo sjemenke ovijene želatinoznom tekućinom. Biljka je rasprostranjena u području Mediterana na pjeskovitom i kamenom tlu, starim zidovima, travnatim, zapuštenim i kultiviranim mjestima, često u blizini mora.

Primjena u pučkoj medicini: Štrcalica je u upotrebi travara i narodne medicine više od 2000 godina. Ekstrakt korijena služio je kao analgetik, plodovi za izazivanje povraćanja i proljeva što je bilo i više nego uspješno jer su vrlo otrovni. Tekućina Tekućina koja obavija sjemenke štrcalice lako izaziva kožni osip ili ozbiljnu upalu na mjestu na kojem dolazi u dodir s kožom (sadržava gorku tvar elaterin). Snažno djelovanje te sluzi primjenjivano je i za izazivanje pobačaja, pojačanje rada srca i unutrašnjih organa, ali doze je bilo vrlo teško prilagoditi pa su pacijenti često podlijegali "tretmanu". Najvažnije ljekovito djelovanje koje se primjenjuje u narodu je liječenje upale sinusa (sinusitis) tj. poticanje čišćenja upalnog sekreta. Također se koristio u liječenju edema povezanih sa slabim radom bubrega i problema sa srcem u obliku čaja od sušenih listova. Štrcalica je u hrvatskoj flori jedina predstavnica obitelji bundeva koja nema vitice za penjanje, a i u doba dozrijevanja jedinstvena je po svojim eksplozivnim plodovima.

Korisnost: Zbog svojih ljekovitih svojstava koja su poznata još iz starog Egipta, divlji krastavac su u raznim oblicima mnogi narodi koristili u ljekovite svrhe. No, to može biti smrtonosno. Sok iz svježeg ploda krastavca koristimo za liječenje: sinusa i upalaa i upala nosa (sinusitis, rinitis, za čišćenje-odstranjivanje upalnog sekreta iz sinusa, nosne šupljine), bolnih zglobova, reumatizma i kožnih nečistoća(akne, gljivice, osipi, infekcije). Treba svakako napomenuti da kod uporabe soka postoji mogućnost javljanja alergije koja izaziva pojavu edema (nakupljanja tekućine), a ako se konzumira u većoj količini može urokovati teško trovanje unutarnjih organa (enteristis). Moj prijatelj redovito svake godine odlazi na otok Hvar u berbu primorske štrcalice, zbog enormne alergije na ambroziju. Nutricionisti mu naprave kapi za nos, i on jedino tako može preživjeti period cvatnje ambrozije. Starogrčki filozof Teofrast koristio se korijenom za liječenje bijele gube te šuge kod ovaca. U antičko doba biljka je smatrana jakim abortivom. U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica krastavac Uziman iznutra, tj. interno učinkovit je kod tegoba sa srcem i slabim radom bubrega. Često se koristi i za izazivanje proljeva (naročito kod trovanja). Sjemenke krastavca pomažu kod tegoba sa sinusima, a korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima. Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik te za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava, kod edema i nakupljanja tekućine oko organa zatim bubrežnih i srčanih tegoba. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida. Uporaba divljeg krastavca u liječenju najtežih bolesti, kao što je karcinom, pokazala se na žalost neuspješnom. Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.

Nuspojave: Primorska štrcalica je otrovna biljka. Nije za trudnice!!! Trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca. No, uz ljekovitost postoje i neki otrovni dijelovi biljke kao što su: svježi mliječni sok iz lista te zreli plod. Simptomi trovanja krastavcema krastavcem su slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti.

Jedan dio mi je zabranjen kopirati ovdje, jer piše neka prosta riječ, pretpostavljam neka narodna riječ, jer piše - kopiram po dijelovima sve dok ne dođem do zabranjene riječi: Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik,ik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ.

Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.)

Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h.

Evo dijela gdje se nalazi zabranjena riječ - počinje ovako: Zabavna biljka koja na dodir ...

Aha, idemo riječ po riječ: ... zrelog ...

slijedeća riječ: ... ploda ...

slijedeća riječ: ... izbacuje ...

pronašao sam riječ : s,,,j,,,e,,,m,,,e ---- je nedopuštena riječ

i kraj rečenice: ... uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!

Ovo je stvarno nebu lozno i nedo zrelo razmišjanje cenzora u 21. stoljeću.

Zašto sam kopirao opis "dlakavog krastavca"??? __________ Zato što sam kao djete imao užasne probleme sa sinusima. _________ Čak sam išao i na bolnički "čok - čok", ali ništa nije pomoglo. _______________ Onda sam jedne godine došao kod tete na more pa mi je kapnula dvije kapi, po jednu u svaku nosnicu --- "tri" sam dana "slinio", islunio sam lavor "šmrkljima" ______________ Od onda nemam nikakvih problema sa sinusima, kao niti s alergijama, prašinom, ničim što bi mi smetalo kod disanja na nos. _____________ Jasno, obične prehlade su "normalna pojava", sinusi su obranebeni mehanizam tijela pa se povremeno "upale", ali to je toliko rijetko da praktički ne pamtim godine upaljenih sinusa, ali pamtim koliko su bile bolne prije kapanja "dlakavim krastavcom". ________________ Naravno, doktori će vas odgovarati od te narodne metode liječenja, jer im time uništavamo zaradu i proviziju za ljekove koji su i praktički "ekstrakti" "dlakavog krastavca", prirodnog lijeka protiv sinusitisa.

Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ. Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "bacitibaciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.) Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h. Zabavna biljka koja na dodir zrelog ploda izbacuje**** uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!