Zastupnici u Europskom parlamentu su velikom većinom glasova danas usvojili krovni sporazum između EU-a i SAD-a o zaštiti podataka kojime se žele osigurati viši standardi zaštite osobnih podataka koji se razmjenjuju između policije i tijela za provedbu zakona s obje strane Atlantika, izvijestio je Europski parlament.
"Obris transatlantske zaštite podataka postaje jasan", rekao je izvjestitelj Jan Philipp Albrecht (Zeleni, Njemačka). "U budućnosti ćemo konačno imati visoke, obvezujuće standarde i jaka prava za građane s obje strane Atlantika kada se podaci razmjenjuju između policije i tijela za provedbu zakona. Nakon šest godina pregovora, podižemo zaštitu podataka s SAD-om na novu razinu. Temeljna prava građana biti će bolje zaštićena nego danas. Sporazum nije pravni temelj za prijenos podataka, nego štiti one podatke koji su već legalno razmjenjuju. Tijela za zaštitu podataka mogu provjeriti usklađenost u svakom trenutku", dodao je izvjestitelj Albrecht.
Krovni Sporazum (“Umbrella Agreement”) pokriva prijenos svih osobnih podataka, kao što su imena, adrese ili kaznene evidencije, razmijenjene između EU-a i SAD-a za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje i procesuiranje kaznenih djela, uključujući terorizam.
Sporazumom će se osigurati da građani s obje strane Atlantika imaju pravo na obavijest u slučaju povrede sigurnosti podataka, ispravljanje netočnih informacija i sudsko obeštećenje. Određuju se i ograničenja na daljnji transfer podataka i razdoblja zadržavanja.
Prijedlog kluba zastupnika ALDE i GUE, koji su tražili da Europski sud pravde ocijeni sukladnost ovog sporazuma s Ugovorom EU-a, nije usvojen.
Vijeće je 18. srpnja 2016. zatražilo od EP-a suglasnost, a nakon što je EP odobrio tekst Vijeće može sad usvojiti konačnu odluku te zaključiti međunarodni ugovor, navodi Europski parlament.
Izvjestitelj Albrecht je u razgovoru za portal Europskog parlamenta pojasnio kako je bitno vratiti povjerenje građana nakon "slučaja Snowden koji je pokazao da Sjedinjene Države trebaju pravila o zaštiti podataka koja će ulijevati povjerenje što se tiče sigurnosti"
"Donošenje Zakona o pravnoj zaštiti (kojim se određena prava iz Zakona o privatnosti SAD-a iz 1974. koja su tada bila dostupna samo državljanima i rezidentima SAD-a proširuju na građane EU-a) iznimno je bitno. Po prvi put u povijesti SAD-a prava američkih građana proširena su na strane građane ili građane s boravkom u SAD-u. Radi se o važnom zakonu jer inače ne bismo mogli prenositi podatke u SAD, s obzirom na to da je Europski sud presudio kako se radi o temelju za bilo kakav drugi sporazum", pojasnio je Albrecht.
"Mi smo zagovarali usvajanje sporazuma jer smatramo da je bitno vratiti povjerenje. Zadovoljni smo što smo to uspjeli za potrebe policije, jer obavještajne službe nisu pokrivene. Moramo se poboljšati i nastaviti raditi na tom dijelu", rekao je Albrecht.
Albrecht ističe i kako "sporazum poboljšava stanje i unutar Europe jer mnoge države članice već imaju sporazume, primjerice sa SAD-om, koji garantiraju vrlo nisku razinu zaštite podataka" te ocjenjuje kako treba "osigurati i razinu zaštite podataka u državama članicama i na razini EU-a što se tiče policije i sudske suradnje, kao preduvjeta za bolju suradnju po pitanju borbe protiv zločina i terorizma".
Nakon nekoliko poziva iz Europskog parlamenta, u 2010. godini Vijeće je ovlastilo Europsku komisiju da otvori pregovore o sporazumu između Europske unije i SAD-a o zaštiti osobnih podataka koji se odnosi na policijsku i pravosudnu suradnju, navodi Europski parlament.
Pregovori su počeli u ožujku 2011. godine, a dogovor je postignut 8. rujna 2015. godine. Nakon donošenja Zakona o pravnoj zaštiti Kongresa SAD-a donesenog u veljači 2016., u kojem se daje građanima EU-a pravo tražiti sudsko obeštećenje u SAD-u, sporazum je potpisan od strane Europske komisije i američkih tijela 2. lipnja 2016.
>> Skupina hrvatskih aktivista i znanstvenika za Hrvatsku bez TTIP-a, CETA-e i TISA-e
Jel to sporazum o zastiti podataka da Ameri mogu sviju cesljat a Amere nemoze niko?