Zagrebačka banka smanjuje kamate za 0,25 postotnih poena

ma odmah jurim u banku po kredu da kupim 2 stana

Jupiii. Sad ce mi rata biti znatno manja te cu vise moci trositi na hranu i garderobu, jos jednom spustite za 0.25 pa cu razmisljat i o novom autu. (naravno na kredit vezan u franak) Sam cu spasiti gospodarsko stanje u HR. Lopovi jedni smanjite makar za 1%

barbaizamerike nemas pojma. Kada su nekretnine pale za 50% ameri su prestali otplacivati stambene kredite i prepustili banci svoju skupu nekretninu i uzli istu takvu duplo jeftiniju. To je bio okidac financijske krize. Nazalost, to je kod nas nemoguce jerr se banke osiguravaju na puno vise nacina.

\'ČUDOTVORJE\' ZA BUDALE: KAKO BANKE PRAVE NOVAC (DOSLOVCE) NI IZ ČEGA Tema koja me je oduvijek fascinirala. Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemajuu dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja (G.H) Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu.

@argo imam pojma ne brini jer sam kupovo izgubljene nekretnine od banaka to jest na licitaciji i jos nesto nisu svugdje isto pale negdje vise a negdje manje.ako ljudi nece kredite da placaju i nemogu onda im nitko nemoze nista

pogotovo u hrvatskoj ti banke nista ne mogu???????????????? samo trebas imati xyz jamaca koji ce nastaviti otplacivati kredit pa ako nes to onda u zalog neku postojecu nekretninu pa suglasnost za pljenidbu plaće u slučaju neplačanja ne znam al vjerovatno to nije sve a da u americi oni vratili skupu nekretninu a uzeli jeftinu ma u kojem si to filmu gledao? Bog te kod nas imamo registar duznika po kreditima a u americi to je novi level ali valjd mislis na one jeftine kuce koje ljudi kod nas zovu satori!

Ovo je totalna laž i obmana. ZABA kao smanjuje kamatnu stopu ne bi li pomogla nezaposlenima i ljudima kojima je teško zbog krize. Super, smanjit će kamatnu stopu. ALI!!! Ako si nezaposlen i nemaš stalni priljev sredstava - onda ti povećaju!!!! Eto imam pred sobom pismo i povećat će mi kamatnu stopu jer nemam stalnih prihoda. Kako da ih imam kad nemam yebeni posao??? I onda me traži da zamrznem kredit nebi li me kasnije mogli još više oderat na kamatama i ko zna čemu. E pa neću. Ko vas •ebe!!! Odvratno, odvratno... preodvratno. Dođe mi da ih pošaljem u onu stvar i nek si nose taj stan jer sigurno, sigurno ne vrijedi tih novaca. Sramota.

ma da bi riječ rekao, mislim hvala vam baš ste divni i dobri, 0,25% mi život znače, samo da prije toga niste podigli kamate za jedno 3-4% LOPOVČINE

hihiihihihihji koje lopovčine odvratne .......... 2008-me su digli kamatu za 1% a sad smanjuju za 0.25% , oni misle da smo baš svi nepismeni..........mali lopovčići sa kravatama .....

tako su i u americi banke spustale kamate na kapaljku ali nije islo tek kad su cjene nekretnina pale oko 50% onda je nesto krenulo tako ce vjerovatno biti i u hrvatskoj jer na trzistu dosta preskupih nekretnina.banke imaju vecuu zaradu ako malo snize kamate nego da gradevinari spuste cjenu.bankama odgovaraju visoke cjene zbog zarade.ko je pametan i ima novce cekat ce da cjene jos padnu