Rastemo, no premalo da 2040. ne budemo među najsiromašnijima

Koja odrzivost ?!? Pa ovaj javni dug je neodrziv, a samo se povecava dizanjem kredita za drzavne parazite i silne umirovljenike koja vecinom nema uvjete za starosnu mirovinu, vec je poslana tamo da bi brojka na zavodu za nezaposljavanje samo bila niza. Naravno tu je i predizborna populisticka politika kukulele koalicije koja ce opet povecati javni dug, jer besplatne vecere nema.

Ti si kao i Jospović,tako je i on cijeli svoj mandat govorio kako vlada radi dobar posao da bi dva dana nakon poraza im rekao da neznaju što rade.Već skoro 4 godine gledaš i šutiš kako javni dug raste brže nego ikada,to bez i jednog pokrenutog strateško važnog projekta.

Ajd Vujčiću ne laži, nikakvog gospodarskog rasta nema, nikakvih povoljnih kretanja nema, pa čak ni u sadašnjim idealnim uvjetima za gospodarski bum: rekordno slabog eura, rekordno niske cijene nafte i rekordno niskih kamata. Broj zaposlenih je svakim danom sve manji, dug je svakim danom sve veći, izvoz realno pada za 2% kad odbijemo provoz banana, a za više od 6% kad ukalkulirano i tečajne razlike, industrijska proizvodnja tone, kao i sve ostalo.

Vujčić, prvi guverner banke kalifata na zapadu.

Ja uvijek govorim da svako nezaduzeno domacinstvo ima vise znanja ,,,nego ekonomisti sa krivotvorenjem bilanze.............Voditi jednu drzavu jest kao i voditi jedno domacinstvo...................Previse pohlepe dovodi sve to u duznicko robstvom,,,jer nisu se naucili da se pokrivaju s onim sto imaju,nikakve filozofije ili ekonomske skole ili faxa ne treba da covijek zna trosi onoliko koliko zaradis,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,Spekulacija da ce moja zarada se povisiti 100 % i to u HR,,je naucna fantastika ili SF..............toliko o ekonomiji i nasem guberneru

hihihi.....ali dugarice novinarko nova tv je javila kako je rekao da nam prijeti bankrot zbog nemogucnosti dobijanja kredita glede afera o pretvaranju svicarca u euro....tko vam je platio za zataskavanje najbitnijeg.....partija....ispod stola....bez poreza i pdv.

Sve mi je to poznato međutim potrebe i želje se ne podudaraju s objektivnim stanjem i političkim željama stranaka te bankarskim sektorom koji su međusobno ovisni. Kad banke daju novac državi ona garantira povrat s zaradom a stranke na vlasti bilo one državne ili lokalne pouzdaniji su partneri od pojedinaca i privrednika. Deal između banaka i politike je konstantan kao i šteta na teret građanstva . Spašavanje vojnika Rajana nastavlja se ne samo radi potrebe veći zbog zakonitosti kapitala koji svoju vrijednost mora održati i na nestabilnim tržištima kao što je hrvatsko. Koja ironija !

Javni dug DANAS 55,18 MILIJARDI EURA: Hoće li nas (anti)političari i dalje voditi u kreditno ropstvo i siromaštvo? HOĆEMO LI DOZVOLITI ZLOČINAČKOJ PARTIJI DA NAS DO KRAJA UNIŠTI ?

rekao nama jedan profesor, učitelj, i to netak davno, postoje tri vrste brada: zvanja, znanja i s....

Reforma pravosuđa , javne uprave i monetarnoga sustava , to je jedino riješenje . Pod hitno smijeniti državnoga odvjetnika i sve suce koji su postavljeni od HDZ SDP mafije , otvoriti ladice i poceti sa istraznjim radnjama po kaznenim prijavamama , jedini koji u ovome trenutku predlažu takve reforme su dečki iz Živoga Zida . Svi u zid živi zid!

Rast javnog duga na razini kako sada raste je neodrživ. 100 milijardi za jedan mandat ili 50% je stvarno previše. A cijelo to vrijeme BDP u minusu, što znači da je kompletno zaduženje završilo negdje, a da nije došlo niti do privrede, niti do građana... Dobar pokazatelj je bila zadnja ponuda obveznica koje nitko nije htio. Ne radi se tu samo o bankama, pa da Lalovac može pričati o nekakvom inatu ili osveti, ponudu nisu dali niti mirovinci, niti itko drugi. A nudio se, navodno, prinos do 10%... Sve se više čini da novoj vladi neće preostati drugo nego pozvati MMF ili proglasiti bankrot...

Ajme meni, ova objava ne ide nikako HDZu u prilog i njegovim istomisljenicima. Sta cemo sad 🤑

Kakva bezocna laz jednog direktora privatne banke koja se zove hrvatska narodna banka a niti je hrvatska niti je narodna.. pravo i jedino pitanje bi bilo zasto smo dopustili da jedna privatna banka ima pravo da tiska kune kao svoj novac i da ih nama posudjuje(RH) u vidu duga sa lihvarskim kamatama?? Istina je kao i uvijek jednostavna.. Sprega kriminalnih politicara hdz-sdp i slicni su sluge bankara i rade sve sta im se kaze bez pogovora.. Plan im se ostvaruje jer cemo vrlo brzo poceti prodavati i otoke.. jedini koji uopce spominju taj problem i tu pljacku nas gradjana je zivi zid..

Bankar (nadalje B) sjeo je na mjesto za svjedoke. Tužiteljev odvjetnik (nadalje O) krenuo je s pitanjima: O: Što je ovaj dokumenat uložen u sudski spis kao ‘dokazni prijedlog A’? B: To je vrijednosni papir. Mjenica. O: Postoji li nekakavkav sporazum između zajmoprimca g. Horvata i vaše banke koja je tuženik? B: Da. Riječ je o ugovoru o kreditu. O: Vjerujete li kako taj sporazum definira pojmove zajmodavac i zajmoprimac? B: Da, banka je zajmodavac, a g. Horvat je zajmoprimac. O: Što je po vašem mišljenju najvažnija stvar koju taj sporazum definira? B: Da će zajmoprimac potpisati mjenicu, a mi ćemo mu dati ček koji može bilo gdje naplatiti. O: Da li taj sporazum u sebi uključuje riječi zajmoprimac, zajmodavac, zajam, kamata, kredit ili novac? B: Naravno da uključuje. Riječ je o standardnom ugovoru o kreditu. O: Prema vašim saznanjima, tko kome posuđuje što prema tom sporazumu? B: Zajmodavac je izdao zajmoprimcu ček na 500.000 kuna, u obliku elektronskog zapisa na njegovom računu. Zajmoprimac je temeljem tog čeka, to jest elektronskog zapisa, kupio kuću. Međutim, nije otplatio taj novac. O: Vjerujete li da običan čovjek može u potpunosti razumjeti taj pisani sporazum? B: Da. O: Vjerujete li da vaša banka legalno posjeduje mjenicu zajmoprimca i ima je pravo prisilno naplatiti? B: Apsolutno. Mi je posjedujemo i imamo pravo naplatiti novac koji nam g. Horvat duguje. O: Ima li ta mjenica od 500.000 Kn stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 Kn? Stvarna gotovinska vrijednost znači da mjenica može biti prodana ili naplaćena u iznosu od 500.000 Kn pri uobičajenom poslovanju. B: Da, ima. O: Prema vašem razumijevanju sporazuma, koliku stvarnu gotovinsku vrijednost banka mora posuditi zajmoprimcu kako bi legalno ispunila sporazum prema načelu jednakih činidaba, koje mora ispuniti da bi legalno posjedovala mjenicu? B: 500.000 Kn. O: Vjerujete li da, kad bi zajmoprimac potpisao mjenicu a banka mu odbila posuditi 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti, bi li vlasnik mjenice bila banka ili zajmoprimac? B: Zajmoprimac bi bio njezin vlasnik ukoliko mu banka nije posudila novac. U ovom slučaju, banka je dala zajmoprimcu ček kojim je on financirao kupovinu kuće. O: Vjerujete li kako je zajmoprimac pristao dati banci 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti, koja je iskorištena za financiranje bankovnog zajma u obliku čeka vrijednosti 500.000 Kn koji će biti dat njemu u obliku elektronskog zapisa na njegovom računu, i nakon toga pristao vratiti banci još 500.000 Kn plus kamate? B: Ne. Ako je zajmoprimac osigurao 500.000 Kn za financiranje čeka, tada nije bilo novca koji je banka posudila pa stoga ne može naplatiti kamatu na novac koji nikada nije posudila. O: Ako se tako dogodilo, posjeduje li banka, prema vašem mišljenju, mjenicu zajmoprimca legalno te može prisiliti g. Horvata da plati banci glavnicu i kamate? B: Ja nisam odvjetnik i ne mogu odgovoriti na pitanja pravne prirode. O: Nije li politika banke, da ukoliko zajmoprimac želi dobiti 500.000 Kn zajma od banke, banka prethodno traži 500.000 Kn u stvarnoj gotovinskoj vrijednosti od njega, koji daju vrijednost bankovnom čeku u iznosu od 500.000 Kn, te se taj ček vraća zajmoprimcu kao bankovni zajam koji on mora otplatiti? B. Nemam saznanja kako se vode knjigovodstveni unosi. O: Pitam vas je li riječ o politici banke? B: Ne mogu se sjetiti. O: Vjerujete li kako je sporazum između g. Horvata i banke ovakav: g. Horvat banci mjenicom osigurava stvarnu gotovinsku vrijednost od 500.000 Kn koja daje vrijednost od 500.000 Kn bankovnom čeku, te da je taj ček vraćen zajmoprimcu u obliku bankovnog zajma koji on mora vratiti? B: Ja nisam odvjetnik i ne mogu odgovoriti na to pitanje. O: Niste li maloprije rekli da običan čovjek može razumjeti ovaj pisani sporazum? B: Jesam.

Potpuna podrška Guverneru !!!! Ljudi su nažalost skučeni u razmišljanju i ne mogu se pomaknuti izvan stranačkih okova. Živi se od ekonomije, ekonomskih zakona i pravila a sve ostalo stvar inteligencije, tj. Primitivizma i mentalnog terora koji sprovode dvije partije. Plemenske vođe vode svoje debilne bitke za vlast koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnošću i realnim uvjetima u kojima živimo. A živimo u 21. stoljeću.

Pretpostavljam da su se mnogi upitali kako nastaje novac i tko ga štampa. Zanimljiva djelatnost! Ali sigurno je barem to pod nadležnosti države, odnosno naroda kojeg bi država trebala predstavljati. Moram vas razočarati štovani ljubitelji Europske Zajednice. Naime, Lisabonski sporazum kaže sljedeće: Article 111a Without prejudice to the powers of the European Central Bank, the European Parliament and the Council, acting in accordance with the ordinary legislative procedure, shall lay down the measures necessary for the use of the euro as the single currency. Such measures shall be adopted after consultation of the European Central Bank.”. Vrijednost jedne valute je upravo u njenoj ekskluzivnosti. SECTION 4a THE EUROPEAN CENTRAL BANK Article 245a 1.    The European Central Bank, together with the national central banks, shall constitute the European System of Central Banks (ESCB). The European Central Bank, together with the national central banks of the Member States whose currency is the euro, which constitute the Eurosystem, shall conduct the monetary policy of the Union. Znači da privatno poduzeće vodi monetarnu politiku Europske Unije. A što je sa suverenosti, odnosno koja se država odrekla monetarne suverenosti? 3.    The European Central Bank shall have legal personality. It alone may authorise the issue of the euro. It shall be independent in the exercise of its powers and in the management of its finances. Union institutions, bodies, offices and agencies and the governments of the Member States shall respect that independence. Europska Centralna Banka (privatno poduzeće) je nezavisna u obavljanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Sve institucije Unije moraju poštovati tu nezavisnost. (!?) Article 128 (ex Article 106 TEC) 1.    The European Central Bank shall have the exclusive right to authorise the issue of euro banknotes within the Union. The European Central Bank and the national central banks may issue such notes. The banknotes issued by the European Central Bank and the national central banks shall be the only such notes to have the status of legal tender within the Union. Europska Središnja Banka (ponavljam: privatno poduzeće) ima isključivo pravo izdavanja novčanica unutar Unije. Pa da vidimo kako nastaju te toliko u Hrvatskoj željene novčanice. Europska Unija zaželi 10 milijardi eura i to javi Europskoj Centralnoj Banci. Oni štampaju tu količinu novca a zauzvrat dobiju isto toliko državnih mjenica sa kojima se Unija obvezuje da će isti taj novac vratiti, uz kamate. Naravno novac se ne posuđuje po njegovoj realnoj vrijednosti, papir + tinta + troškovi štampe, nego po nominalnoj vrijednosti. Znači novac je nastao iz duga, i u tome je poanta svih naših problema. Umjesto da suverena država, koristeći svoju monetarnu suverenost, izdaje novac prema potrebama investicija ona se zadužuje kod privatnih bankara u naše ime. Da li nam je to netko objasnio? Da li nas je netko pitao da li se želimo odreći monetarne suverenosti?