Digitalk - konferencija Večernjeg lista i partnera

Vlada je osigurala 2,8 milijardi kuna za 21 investiciju u digitalne transformacije

Digitalk
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
1/45
09.12.2022.
u 09:01

Treba uklobiti prepreke koje nas sprečavaju da Hrvatska bude brža od drugih jer borba za talente je već počela, poručio je Hrvoje Balen, suosnivač Algebre

Na zagrebačkom Visokom učilištu Algebra u organizaciji Večernjeg lista i partnera u četvrtak je održana konferencija Digitalk na kojoj je na dva zanimljiva panela bilo riječi o obrazovanju i zapošljavanju ljudi u digitalnom okruženju te o digitalizaciji javne uprave i poslovnih modela u hrvatskom gospodarstvu.

Hitno regulirati "paušalce"

- Kad smo u Večernjem listu prije četiri godine krenuli u digitalizaciju, odnosno pokrenuli projekt Digitalna Hrvatska, dobar dio ljudi nije znao o čemu pričamo jer je to izgledalo kao nešto jako daleko, kao da pričamo o nekim metafizičkim temama. Ali onda se dogodila korona i odjednom se život preokrenuo, počeli smo silom prilika biti digitalni. Činjenica je da se upravo nalazimo usred četvrte industrijske revolucije koja se vrti na digitalizaciji i upotrebi umjetne inteligencije, a tu nas nitko neće čekati. Moramo uskočiti u taj vlak i sve dobrobiti te digitalne revolucije iskoristiti u svakidašnjem životu i radu – istaknuo je u uvodnom govoru direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš.

Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave apostrofirao je kako uvođenjem digitalnih alata u javnoj upravi građani i poduzetnici svoja prava ostvaruju brže i kvalitetnije i uz manje troškova, kao i da su u protekle četiri godine po pitanjima digitalizacije usluga i procesa učinjeni značajni iskoraci te razvijene brojne nove e-usluge u sustavu e-Građani.

- Hrvatska je izradila Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 47,5 milijardi kuna od kojih će se oko 6 posto sredstava izdvojiti za digitalizaciju. Više od 2,8 milijardi kuna osigurano je za provedbu 21 investicije u pogledu digitalne transformacije javne uprave – kazao je Rukavina.

Za uspostavljanje novih poslovnih modela koje sa sobom donosi digitalizacija od iznimne su važnosti ljudi koji će ideje osmisliti i implementirati, a na prvom panelu o tome tko su ljudi kojima je u Hrvatskoj primamljivo raditi i hoće li u novom okruženju digitalni sektor privući još više novih ljudi govorili su suosnivač Algebre Hrvoje Balen, glavna direktorica HUP-a Irena Weber, direktorica ljudskih resursa u tvrtki Rimac Automobili Martina Verović i član izvršnog poslovodstva u Ericsson Nikoli Tesli Miroslav Kantolić pod moderatorskom palicom izvršne urednice Večernjeg lista Stele Lechpammer.

- Nedostatak radne snage općenito, a posebice u IT sektoru jedan je od najvećih izazova nas poslodavaca. Naši se ljudi sele u države koji imaju fleksibilno i moderno radno zakonodavstvo koje odražava trenutne potrebe tržišta rada. Potpuno je nepojmljivo da se u našoj državi rad oporezuje s 42% jer to znači da mi iako proklamiramo državu obrazovanja i znanja praktički kažnjavamo ljude koji rade u odnosu na ljude koji žive od kapitala i nekretnina gdje se plaća nula poreza – kazala je Irena Weber koja je napomenula i kako se u IT sektoru moraju regulirati tzv. paušalci koji su izostavljeni od bilo kakvog sudjelovanja u participaciji poreza na dohodak.

- Omogućava im se da jednostavno potpisuju ugovore s bilo kojom globalnom korporacijom i imaju veće neto plaće te ne dopridonose ni u mirovinski ni u zdravstveni sustav, ali ga uredno koriste – upozorila je Irena Weber.

Smanjiti porez na rad

Hrvoje Balen istaknuo je kako je u segmentu privlačenja radne snage obrazovanje fantastičan katalizator.

- U tri do pet godina studija ljude testiramo, privučemo i integriramo u društvo. Demografija je veliki problem u kojem obrazovanje i zapošljavanje igraju veliku ulogu. Cijeli set stvari koje bi nama jako puno pomogle se tiče rasterećenja i afirmacije rada jer mi imamo jako mali postotak radno aktivnog stanovništva. Drugi segment je dovođenje ljudi iz vana kojih nam kronično nedostaje. Drugi segment je dovođenje ljudi iz vana kojih nam kronično nedostaje. Ali tu ima jako puno sitnih kamenčića o koje se spotičemo a koji bi se lagano mogli riješiti, jer kad čovjek dođe u Hrvatsku on mora pješice do veleposlanstva i onda se ti papiri šalju poštom umjesto da je proces digitaliziran. Nije stvar da tražimo neka dodatna prava nego samo to da maknemo one prepreke koje nas sprečavaju da Hrvatska bude brža od drugih zemlja jer borba za talente je već počela – kazao je Balen te istaknuo da je dobro to što u Strategiji digitalne Hrvatske do 2032. želimo povećati udio u BDP-u od IT industrije sa sadašnjih 5% na 13% te povećati radnu snagu u tom sektoru s trenutnih 4 na 8 posto.

Martina Verović istaknula je kako bi nam najviše pomoglo da prestanemo biti percipirani u svijetu kao država s jeftinom radnom snagom, a da bi bili bolji trebamo biti obrazovani i samim time raditi bolja rješenja i proizvode nego drugi. Uz to moramo i tvrtkama dati motivaciju i poticaj da ostanu u Hrvatskoj, a to prvenstveno možemo kroz rasterećenje poreznih davanja i digitalizaciju.

- IT firme ne zapošljavaju samo inženjere, njih ima u prosjeku između 30 i 50 posto, a ostali su iz drugih branši, prema tome jasno je kako tu postoji velika mogućnost za kreiranje dodatnih radnih mjesta, vrijednosti i rast gospodarstva. Poslodavcima bi najviše pomoglo smanjenje poreza na rad jer bi tako povećali konkurentnost i zapošljavanje, a tako ćemo zadržati ljude u Hrvatskoj koji će onda opet novac trošiti u našoj državi i to je ciklus koji će nam svima omogućiti financijski rast – kazao je Kantolić.

S obzirom na to da se Hrvatska ekonomija temelji na tradicionalnim postulatima i novim poslovnim modelima postavlja se pitanje kako povećati dodanu vrijednost te kako u gospodarskom okruženju koje je orijentirano na servisno-uslužnu ekonomiju potaknuti investicije i okrenuti se digitalnim rješenjima.

Odgovore na ta pitanja na drugom su panelu kojim je moderirala urednica posebnih projekata Večernjeg lista Petra Balija pokušali dati Ivan Lakoš, načelnik Samostalnog sektora za strateški razvoj i projekte ministarstva pravosuđa i uprave, Leo Lokas, direktor Sektora razvoja poslovanja u AKD-u, Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a i Leo Mršić, profesor na Visokim učilištu Algebra.

Zadnji korak zapinje

- U sustavu e-Građani imamo 98 usluga, a gotovo svakog mjeseca uvedemo i neku novu. Do sada smo te usluge uvodili bez neke posebne koordinacije, ali sada smo prestali s tom metodom te ćemo ići s uvođenjem onih usluga koje su najbitnije i najviše korištene. Jedna od njih je platforma "Start" pomoću koje digitaliziramo pokretanje i osnivanje tvrtke, a uskoro ćete i doktora moći promijeniti online bez odlaska u ambulantu – nabrojio je Ivan Lakoš što se sve nudi građanima te upozorio kako nije važno nešto digitalizirati samo digitalizacije radi nego se ponekada procesi mogu samo optimizirati.

Leo Lokas istaknuo je kako je za Hrvatsku specifično to što imamo jako dobru infrastrukturu koju ne prate dobri rezultati.

- Logično, iz toga proizlazi da nemamo dobru komunikaciju s građanima koji koriste, odnosno ne koriste naše digitalne usluge. Kad zbrojite brojke vi imate primjere zemalja koje imaju i lošiju infrastrukturu i lošija tehnološka rješenja ali puno veći postotak korištenja digitalnih usluga, zbog čega je i percepcija digitalizacije puno veća – govori Lokas.

Leo Mršić nadovezao se te ponovio kako imamo problem upravo s tim zadnjim korakom.

- Mi ne znamo što s tom tehnologijom, kako ju primijeniti i dati joj neku dodatnu vrijednost. Na tome moramo raditi – kazao je Mršić.

Saša Bilić rekao je kako se digitalizacija brže razvija u javnom nego privatnom sektoru, ali da su sada gotovo svi u privatnom sektoru svjesni kako je to budućnost. Još prije četiri do pet godina digitalizaciju je većina vidjela kao trošak, dok su sada shvatili kako je to alat za stvaranje poboljšanja svih poslovnih procesa. Istaknuo je i kako apsolutna sigurnost u digitalnom svijetu ne postoji, ali i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja apsolutno sve podatke svojih građana drži unutar teritorija svoje zemlje u najmodernijim podatkovnim centrima o kojima brigu vode hrvatski stručnjaci, tako da je barem u javnim digitalnim servisima sigurnost maksimalna koliko to ona može biti. 

Komentara 2

MU
Muzakus
21:30 12.12.2022.

Porezna politika je pod utjecajem core HDZ lobija, velikih nekretninskih vlasnika. Maric je pokusao, ali bezuspjesno. Plenkija bas briga, on se ne zamjera sredisnjici, oni ga podrzavaju u stvarima koje ne diraju njih direktno, npr Schengen, uvodjenje EURA, rad nedjeljom. Opca porezna refoma, reorganizacija javne uprave, opcina gradova i zupanija, reorganizacija pravosudja, sve to stoji uz ispriku da su potrebne godine (da ne kazem stoljeca) za takve stvari. Primorac ima jos manje autoriteta. On nije kreator vec izvrsilac. Vidimo to sa extra porezom na profit. I tako da je lipi okrugli stol to bio, puno dobrih ideja izreceno, ali budu odjekivale u prazno...

KR
krkanofob
11:39 09.12.2022.

Nije vlada osigurala sredstva nego porezni obveznici. Vlada ta sredstva samo dalje transferira svojima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?