Karlovčanin Vladimir Šegina vratio se ovih dana neobavljena posla iz poslovnice svoje banke. Hitno mu je zatrebalo četiri do pet tisuća kuna kredita, ali banka u kojoj prima mirovinu i ima otvorene račune nije mu izašla u susret jer je navršio 80 godina.
To nije u redu!
Ta je životna dob gornja granica do koje se u Karlovačkoj banci kreditiraju umirovljenici, točnije do 80. rođendana klijenti te banke moraju otplatiti posljednju ratu kredita. Karlovačka banka odobrava umirovljenicima do 5 tisuća kuna na godinu dana, a do 20 tisuća na rok otplate od dvije godine.
– To nije u redu, ja sam do sada sve svoje kredite uredno otplatio – kaže Šegina. Karlovačka banka nije izuzetak u odnosu prema kreditiranju starijih osoba, čak bi se moglo reći i da je velikodušnija od većine drugih. U Privrednoj banci Zagreb, jednako kao i Hrvatskoj poštanskoj banci, vrijedi pravilo da sudionici u kreditnom poslu, bilo da su dužnici, sudužnici ili jamci, ne smiju biti stariji od 75 godina u trenutku dospijeća zadnjeg anuiteta. Jedino je Zagrebačka banka šire ruke prema svojim starijim klijentima i dopušta im aktivan kreditni odnos do 85. godine. No starijim se osobama i u Zagrebačkoj banci krediti odobravaju na godinu do najdulje dvije godine! Za umirovljenika iz Karlovca takav je odnos prema starijima čista diskriminacija.
– Dogodi li se da umrem, taj će kredit biti vraćen osam dana nakon mog sprovoda jer ga ima tko otplatiti – žali se Šegina. Potrošačke udruge u ovoj situaciji staju na stranu bankara.
– Nitko ne može bankama uskratiti pravo da procijene isplati li im se davati kredite i pod kojim uvjetima. Ne radi se o diskriminaciji, već o pravu banke da ocijeni rizike i kaže klijentu ne – komentira Igor Vujović, tajnik društva Potrošač. Nakon smrti dužnika otplatu dugova i kreditnih obaveza preuzimaju njegovi zakonski nasljednici.
– Nama su sada veći problem "živi mrtvaci" – dužnici pod ovrhama koji nemaju od čega živjeti – kaže Vujović.
U Hrvatskoj živi 175 tisuća starijih u dobi od 75 do 79 godina i 168 tisuća starijih od 80 godina. Petina stanovništva nalazi se u skupini siromašnih, a vjerojatnost osiromašenja raste s godinama. Primjerice, svaka treća žena starija od 65 živi u oskudici, dok je među muškarcima starijim od 65 udio siromašnih 21 posto. Mnogi od njih, kažu u potrošačkoj udruzi, ali i u Matici umirovljenika Hrvatske, spas traže u raznim kreditnim unijama i zaduživanju na crno, gdje plaćaju lihvarske kamate i vraćaju tri do četiri puta više novca nego što su uzeli kredita.
Upozoravali godinama
– Godinama smo u našem internom glasilu upozoravali umirovljenike da paze gdje se zadužuju i ne ulaze u dužničko ropstvo. Bilo je situacija da su i bez imovine ostajali, ali u zadnje vrijeme ljudi su oprezniji – ističu u Matici umirovljenika. Inače, kreditna sposobnost umirovljenika procjenjuje se na osnovi njihove mirovine, a rate kredita ne smiju prelaziti trećinu mirovine. Stambeni se krediti, primjerice, najčešće trebaju otplatiti do 65. ili 70. godine.
>>Ne vraća se svaka sedma kuna kredita
