Tisuće hektara pod poticajima, a proizvodnja oraha gotovo nikakva
Usporedbe radi, 2015. proizvodilo ga je 2619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno 3716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod ovom voćnom kulturom.
Komentari 4
Gdje smo pogriješili? U davanju poticaja u gotovom novcu umjesto repromaterijalu,i to bez nadzora. Plus korumpirane i neučinkovite institucije gdje oni koji ne rade po zakonu ne moraju brinuti da će biti sankcionirani. Rezultat vidljiv
Meni tu nema nista cudno. Ljudi pragmaticno koriste poljoprivrednu kulturu da dignu pare s minimalno truda. Masu ljudi zivi u gradovima udaljenim od povrsine koju posjeduju. U gradove su i otisli (kao i Njemacku) jer se u Hrvatskoj proizvodnja hrane ne isplati. Nema jedne grane poljoprivrede da nije bila stisnuta na marginu zarade zbog preskupih imputa, nedostatka radne snage, infrastrukture i mehanizacije. U EU koja nam salje svoje najjeftinije proizvode iz clanica poput Italije i Spanjolske gdje imigranti za parsto eura od jutra do sutra beru plodove, ili zemalja koje koje ispod stola davaju proizvodjacima potpore hrvatski seljak ne moze nista drugo nego zivotariti na rubu egzistencije ili bankrotirati.
Ja imam 4 velik oraha al ove godine nista naaa njima. Sve smrzlo u proljece
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Masovna sadnja oraha počela je ulaskom u EU (poticaji), a to znači da većina nasada još i ne može imati komercijalno značajnije urode.