Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 113
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Povratak na članak

Svaki štediša Ljubljanske banke može tužiti banku sudu u Sloveniji

Odvjetnici iz Hrvatske ne mogu zastupati štediše, koji potražuju oko 150 milijuna eura, jer nismo u EU i nemamo takav sporazum sa Slovenijom. Mladen Sučević, glavni tajnik Odvjetničke komore, kaže da je odnos između štediše i banke trajni obvezni pravni odnos u kojemu nema zastare te da spor mogu pokrenuti svi.

Komentari 12

SI
Slo_Istran
10:29 06.02.2010.

dobravila, ti si bolana v glavi!

VL
OB
-obrisani-
23:53 05.02.2010.

Taj švicarski grad nije poznat samo kao rodno mjesto Rogera Federera! Basel! Tu je vidljiv jedan očiti bezobrazluk Slovenske strane i njihovih medija koji potvrđuje i Kajtimar kad kaže: \"Slovenija je već 2002. godine iznjela svoje podatke pred tim sudom,om, dok Hrvatska to još do danas nije učinila...\" No, pod pokroviteljstvom BIS-a, vođeni su pregovori o garancijama bivše države i njene NBJ na deviznu štednju građana. Međutim, ti su razgovori okončani bez rezultata. Države sljednice su na poziv iz BISa dostavile svoja stajališta i argumentaciju o navedenoj problematici, održano je nekoliko sastanaka na kojima su stajališta sljednica (Slovenije s jedne strane i ostalih 4 država sljednica s druge strane) ostala suprotstavljena. Budući da posrednik kojeg je imenovala BIS (g. Meyer) nije imao mandat nametnuti rješenja već samo posredovati u razgovorima i predlagati rješenje koja bi mogla biti prihvatljiva za sve sljednice, nakon što je predložio kompromisno rješenje za koje nije dobio suglasnost država sljednica, zaključio je da je njegov zadatak okončan. Dakle pregovori su okončani bez rezultata. Stoga Slovenci, prestanite već jednom lagati da Hrvatska nije dostavila nekakve papire pa zbog toga nema rješenja u Baselu. To je čista laž i bezobrazluk. Mali svjedoci velike pljačke Vceći članak na adresi \"http://www.bhdani.com/arhiva/267/t26710.shtml\". Prije rata Amira Bećiragić, sada već u poznim godinama, radila je kao blagajnik u centralnom trezoru filijale Ljubljanske banke u Sarajevu, odakle su, jednom sedmično, pošiljke novca slane u Ljubljanu. Osam godina zaredom. \"Ja lično nisam znala da oni taj novac nose da ga nikad ne vrate; moji pretpostavljeni možda, ne znam\", kaže Amira i dodaje kako je radila na pakovanju novca, brinula o tome da novac bude prebrojan i u oružanoj pratnji dopremljen u vrećama na aerodrom. Od troje ljudi koji su to radili pod nadzorom tadašnje šefice trezora Nade Darmanović (po tvrdnji predsjednika Saveza Slovenaca, ona je 1992. otišla iz Sarajeva, a telefonski broj u Sarajevu na ime njenog muža je pod zabranom), samo je Amira Bećiragić bila dostupna Danima. Njen tadašnji kolega Ljubiša Tubić navodno živi u inozemstvu, dok je Branislav Novaković poginuo u toku rata. \"Novac je bio iznošen u stranoj valuti, bilo je tu lira, funti, švicarskih franaka, njemačkih maraka - sve preračunato u dolare - iz svih 11 ekspozitura Ljubljanske banke u Bosni\", sjeća se Amira. Svote novca su bile milionske, ponekad je, kaže, bilo vreća teških i više od 20 kilograma. \"Možete li zamisliti koliko je to novca?\" Ona se nikad nije pitala zašto njeni šefovi novac nose u Sloveniju, jer \"mi smo tada bili Ljubljanska banka i to je bilo logično\".

VL
AD
adolf2
19:53 05.02.2010.

... a i tu se naša država i vlada postavila kao goli k....,ja bi svu slovensku imovinu u HR KONFISCIRAO, PRODAO NA JAVNOM NATJEČAJU, VRATIO LOVU NAŠIM LJUDIMA, a onda nek SLOVENSKI vlasnici tuže Novu lj. banku svojjim ili našim sudovim, svejedno, nek oni čekaju desetke godina na sudske odluke ili sukcesiju...no za to treba imati MUDA, a sve dok sitna raja traži svoju lovu to se vlade ne tiče...baš me zanima da recimo barba luka, jaca, šeks ima u toj banci blokiranu masnu lovu...

VL
OB
-obrisani-
20:42 05.02.2010.

pri nas v Sloveniji je korupcija razšijena podobno kot pri vas na Hrvaškem z to razliko da se pri vas o tem piše in se stem ukvarjajo sodni organi pri nas v Sloveniji pa se še vedno o tem molčilči Čeprav Hrvaška še ni v EU ste Hrvati na višji ravni demokracije kot Slovenija To se mora priznat. Kdo pravi drugače ne govori resnico in PIKA Kdorkoli si upa da bo mu denar povrjen je v globoki zmoti, ker so banditi v Sloveniji dobro organizizani

VL
OB
-obrisani-
21:06 05.02.2010.

bolje ne. u sloveniji je spor možda već zastario, možda je šteta utuživa svega unatrag 5 godina. uostalom zašto plaćati slovenske odvjetnike, kad će hrvatski moći uskoro ićina EU sudove. bolje istjerati na EU sudu. sapienti sat BOLJE NE

VL
TH
tales_hr
21:23 05.02.2010.

slovenci znaju hrvatska je blizu eu. sada treba navuci stedise ljb kako bi osigurali dobru zaradu slovenskim odvjetnicima i istovremeno

VL
OB
-obrisani-
23:52 05.02.2010.

Od 1978 od 1990. banke u bivšoj državi(zajedno sa LJB) deponirale su kod NBJ samo 13% efektivnog novca, ostalo se obračunavalo po tzv. pro forma postupku. Od 1988. nakon izmjena Zakona o deviznom poslovanju banke više nisu mogle deponirati deviznu štednju kod NBJ. Kako se tada već dao naslutiti raspad financijskog sustava, gotovina koja je bila kod filijala Ljubljanske banke(dio efektivnog novaca štediša) pakira se u vreće i vozi za Ljubljanu. To je isto jedan od razloga zašto Ljubljanka banka nije isplaćivala štediše koji su došli po svoje novce u banku. Efektivni novac štediša već je bio na sigurnom u Sloveniji. Kako zbog raspada financijskog sustava više nije bilo kontrole NBJ sa papirima se moglo svašta raditi zato si ti sa onom krivotvorenom bilancom možeš obrisati …. Inače, LJB imala je također svoju filijalu u New York-u te je 1988. godine bila umiješana u veliku aferu pranja novca. Tada je uz trojicu Amerikanaca uhićen i direktor bankine filijale u New York-u i jugoslavenski konzul u Chicagu. Tvrdilo se da Ljubljanska banka filijala u New York-u sustavno pere novac uzimanjem novca sumnjivog podrijetla i njegovim daljnjim plasmanom, što nije unosila uposlovne knjige. Tako je jedan agent FBI zatražio da 126 000 USD koje je donio u banku ne bude evidentirano, a revizori su kasnije ustanovili da je doista tako i urađeno. Suđenje je održano ljeta 1989. godine. Direktor banke je oslobođen optužbe, konzul povučen nazad u zemlju, no banka je proglaše nakrivom za kazneno djelo (što je po američkom pravu moguće) i kažnjena a da uopće nije iskoristila pravo na žalbu. Treba se sjetiti i drugih sumnjivih poslova Ljubljanske banke npr. veze sa aferom Agrokomerc, prelijevanje sredstava iz Skopja u Ljubljanu, navodno izrežirane pljačke gotovo tri milijuna DEM itd. Zašto dug štedišama nije pitanje sukcesije? Da ne ponavljam priču vezanu uz privatno pravne odnose s jedne strane i državno pravne odnose s druge strane reći ću sljedeću činjenicu: sudovi, kao temeljne pravne institucije jedne države su do 1994. godine presuđivali u korist štediša. Te presude su se izvršavale na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala u filijalu Zagreb određene količine deviza te su štediše tako dobivale svoj novac. Digresija: da je pitanje štednje sukcesijsko pitanje sudovi, bi stopirali tužbe i uvjetovali bi ih rješenjem sukcesije. Da je kojim slučajem Ljubljanska banka završila u stečaju to bi bilo čisto sukcesijsko pitanje. Što se dalje događa. Slovenija donosi sporni Ustavni zakon i radi presedan svjetskih razmjera – Ustavnim zakonom osniva banku. Svaki komentar suvišan. Ako donekle prihvatimo da je taj Ustavni zakon donesen zbog MMF-a, pitanje je zašto Slovenija nije isplatila štediše pošto su sudovi, kao jedino relevantno pravno tijelo, donošenjem presuda u korist štediša dodatno potvrdili da štednja nije pitanje sukcesije i da štediša ima pravo na svoju ušteđevinu. Slovenija umjesto toga svojim Ustavnim zakonom blokira odluke sudova i kao posledica toga centrala u Ljubljani prestaje slati novac štedišama.

VL
OB
-obrisani-
23:49 05.02.2010.

Drugi pišu (forumaš Forex) 1)Devizna štednja ne može ići u sukcesijsku masu budući da banke nikada nisu imale obvezu već samo mogućnost deponiranja deviza kod Narodne banke Jugoslavije. U stvarnosti su u najvećem djelu deponiranje vršile samo fiktivno tj. obračunskimkim putem a od 15.10.1988. godine pa sve do raspada Jugoslavije Zakonom o deviznom poslovanju ukida se mogućnost daljnjih deponiranja devizne štednje kod NBJ. 2)\"Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb je osnovana u Zagrebu 1969 godine a od samog je početka imala tvz. mala ovlaštenja, tj. ovlaštenja na prikupljanje devizne štednje. Velika ovlaštenja kao i svojstvo pravne osobe dobila je 1978. godine, a od 01.01.1990. godine djeluje u Republici Hrvatskoj pod nazivom Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb. Do 1992. godine imala je u Hrvatskoj uposlenih oko 2000 ljudi koji su radili u tri poslovnice i tridesetak ekspozitura. S 31.01.1996. godine ukida međutim sve poslovnice i ekspoziture, ostavlja uposlenih svega nekolicinu radnika na adresi u Zagrebu Savska 41 i tako ostaje sve do danas s tim što nekolicina uposlenih praktično samo obavlja poslove pripisa kamata na štednim knjižicama a nikakvo drugo bankarsko poslovanje, niti kunsko niti devizno ne obavlja, niti za građane a niti za pravne osobe. Upit: Je li Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija jamčila za štednju građana? Odgovor: Jamčila je, ali jamstvo za štednju aktivira se kad banka završi u stečaju, što kod Ljubljanske banke nije bio slučaj jer je ona nakon raspada bivše države redovno poslovala pod istim imenom, a zatim je pretvorena u Novu ljubljansku banku. Bitno je za spomenuti i da je krajem 1989. godine odlukom skupštine Ljubljanske banke d.d., Glavna filijala Zagreb , koja je do tada poslovala u RH kao samostalna pravna osoba u sastavu Udružene ljubljanske banke, danom 01. siječnja 1990. godine prestala postojati kao samostalna pravna osoba te je zbog te odluke/reorganizacije, nastavila s poslovanjem kao njen organizacijski dio bez pravne osobnosti. Za sve obveze Glavne filijale ZG odgovarala je Ljubljanska banka d.d. Ljubljana cjelokupnom svojom imovinom, bez ograničenja. Zbog problema sa LB dio građana je pokrenuo sudske postupke protiv LB filijale ZG. Presude su bile u korist štediša i LB ih je izvršavala na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala određene količine deviza. Tako je to išlo sve do 1994. godine. Nakon toga Republika Slovenija u srpnju 1994. godine donosi Ustavni Zakon o dopunama ustavnog Zakona za provedbu Osnovnog ustavnog dokumenta o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Nakon toga se osniva NLB. Člankom 22.f. st.2. se deklarira da Slovenija neće priznati nikakav \"... pravni ili drugi započeti postupak usmjeren na oduzimanje imovine banaka.... te ga sudovi Republike Slovenije neće priznavati.\" Time je, prvo: SLO poništila ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima potpisan između dvije države u Zagrebu 07.02.1994. godine i drugo: Ljubljanska banka filijala u ZG je prestala izvršavati presude hrvatskih sudova a izvršenje se nije moglo provesti u Republici Sloveniji! 1) Slovenija je isplatila sve štediše koji su rezidenti Republike Slovenije. 2) Kao što sam napisao, isplatu na osnovu sudskih procesa blokirala je Slovenija donošenjem spornog Ustavnog zakona. 3) Prema podacima iz 1989. u strukturi pasive LB filijala ZG 83 posto činila je ukupna štednja građana dok su u strukturi aktive plasmani gospodarstvu i građanima iznosili 12,6 posto. 4) Republika Hrvatska potražuje od LB oko 600 mil. DEM s osnova prenesene štednje za 2/3 štediša LB koji su svoju štednju prenjeli na hrvatske banke i time je pretvorili u staru deviznu štednju.

VL
OB
-obrisani-
23:50 05.02.2010.

No ukratko, filijala LB u Zagrebu je po depozitima i općenito po financijskoj moći bila najjača organizacijska jedinica Ljubljanske banke d.d., daleko jača i od same centrale u Ljubljani, pa je stoga jasno zašto je Slovenija postupila na taj način. Sve što se kasnije događalo, razne priče o urotama RH protiv slovenskih banaka i sl., a koje dolaze od medija i dužnosnika u SLO samo su zamagljivanje kojim se nastoji prikriti očita pljačka hrvatskih štediša. Hrvatska je nudila mogućnost štedišama LB da svoju štednju prenesu na hrvatske banke odn. da je pretvore u staru deviznu štednju. Dio njih(štednja vrijedna 600mil.) se odlučio za tu opciju, a ostali su odlučili sami riješiti svoja potraživanja vjerujući da će lakše i brže do svog novca. Ni u jednom od ta dva slučaju obveza LB se ne gasi. Bezobrazluk i očita pljačka SLO strane vidljiva je i u sljedećem: sud u Strasbourgu donosi presude u korist HR štediša, do 1994. god. sudovi i u SLO i u HR donosili su presude u korist štediša. No, 1994. Slovenija donosi ustavni zakon kojim se blokiraju rješenja hrvatskih i slovenskih sudova. I sad će na forum doći netko iz države koja nas je opljačkala i početi soliti pamet o nekakvoj slovenskoj nevinosti i još će postavljati pitanje tko je koga opljačkao. Sramota. Pa zar bi ti susjedu koji te je opljačkao dozvolio da posluje i zarađuje u tvojem dvorištu? \"Pregovori u Baselu doista su započeti još prije nekoliko godina, pod vodstvom bivšeg švicarskog guvernera. No, nakon što se ispostavilo da su stajališta i interesi Slovenije (i njene Ljubljanske banke) s jedne strane te Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije (i njihovih građana koji su štedjeli u filijalama Ljubljanske banke) s druge strane oprečni i nepomirljivi, pregovori su okončani bez rezultata.\" Nadalje...\"kad je riječ o obvezama za štednju, slovenski predstavnici se u tumačenju tog Ugovora (Aneks C Ugovora o pitanjima sukcesije) pozivaju na \"načelo teritorijalnosti\", tj. da svaka od država sljednica bivše federacije mora preuzeti jamstva za sveukupnu štednju prikupljenu na njenom današnjem području, bez obzira u koju banku je položena. Pritom se sasvim ignorira činjenica da je upravo tim Ugovorom utvrđen ključ, prema kojem je udjel Slovenije u podjeli financijske imovine i obveza od 16 posto proizišao i iz njenog udjela u deviznim depozitima građana deponiranima kod bivše Narodne banke Jugoslavije, a pri čemu su u korist Slovenije uračunati i depoziti građana kod filijala Ljubljanske banke d.d. u svim republikama bivše federacije! Bez tih depozita i udjel Slovenije u raspodjeli imovine bio bi znatno niži (oko 13,26 posto). Dakle, kod podjele prava trebao bi vrijediti jedan princip, kod izmirivanja obveza prema štedišama drugi?!\"(HNB) Ono što treba ponoviti je sljedeće: Štednja je građanskopravni ugovor sklopljen između banke i štediša. U taj građanskopravni odnos se umješala Slovenija Ustavnim zakonom iz 1994. Pametnom dosta. Nadalje, ne teba zaboraviti da je Europski sud odlukom iz 2003. odbacio svih osam prigovora Slovenije koja je pokušala osporiti mjerodavnost Suda.

VL
OB
-obrisani-
01:05 06.02.2010.

HR na čelu sa predsjednikom Josipovićem, premijerkom Kosor te poštenim domoljubima Sanaderom, Čačićem, barbo Bebićem i Polančecom mora svim u svijetu objasniti, da neče dati ni mm mora i da se oko graničnih pitanja ide izključivo i 100% samo na Haaški sud. Hrvatska mora sve u svijetu ubediti da je poštena bez novca, žita i sa dugovima i da obečaje da na SP 2010 u Južnoj Africi njena reprezentacija neče dati nijednoga gola, napraviti nijedan prekršaj i incident..Hrvatska mora hitno zatražiti da na World Cupu u nogometu sude izključivo Haaški suci a delegati moraju biti nevini vitezovi koji sjajnu znaju Haaške suce i surađuju sa njima. U tim domoljubnim težnjama HR če kao i dosada podržavati Angela Merkel, Hannes Swoboda, Borut Pahor, Samuel Žbogar, Srbija, Bangladeš, Kongo, Sierra Leone i Albanija. Hrvatska mora zajedno sa SAD težiti odlasku i stvaranje hrvatske kolonije na Marsu, a Marko Perković Thomson mora pobijediti na Evroviziji sa nacionalnim hitom \"Arbitraža je fasada, a More je kopno..To sve se mora zbiti do najkasnije 2007 godine kada če HR postati EU članicom.

VL
Avatar punkufer
punkufer
12:51 06.02.2010.

Hmm... Mogu ih tužiti ali koliko hrvatski tužitelji mogu imati povjerenja u slovenske sudove, u procesima usred Slovenije, u tužbi protiv slovenske banke? Nimalo. Treba ih tužiti u Strasbourgu.

VL
AK
akil
20:39 07.02.2010.

Pa zaboga tko im je to dosad branio da je tuže?Naslov me nasmijava zbog toga!

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.