Dug se vraća na velika vrata! Rast globalnog duga nije bio veći od 2006. – lani se povećao 7,6 posto, na 52 bilijuna eura. Intenzitet rasta ozbiljno je nadmašio dugoročni prosjek od 4,6 posto te rast od 5,5 posto iz 2020. godine.
- Zabrinjava nas nagli rast duga na početku globalne recesije. U proteklom je desetljeću na tržištima u nastajanju dug kućanstava ostvario dvoznamenkaste stope rasta, što je pet puta brže od rasta zabilježenog u naprednim ekonomijama. Pa ipak, ukupne razine duga čine se podnošljive. No, s obzirom na nepovoljne strukturne uvjete s kojima su suočena tržišta, postoji stvarna opasnost od dužničke krize – prokomentirala je Patricia Pelayo Romero, suautorica Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu u kojem su publicirani ovi podaci.
Istodobno, prema izvješću, 2021. je bila treća godina zaredom u kojoj je globalna financijska imovina zabilježila dvoznamenkasti rast (10,4 posto) i dosegnula iznos od čak 233 bilijuna. Posljednja takva godina, ocjenjuju analitičari. Monetarna politika kvantitativnog popuštanja i jeftini 'helikopterski novac' krivi su za oba trenda. Godinama je dostupno financiranje, uz mantru poticanja gospodarskih aktivnosti, bustalo dug, a istodobno omogućavalo dodatno oplođivanje imovine bogatih na burzama.
U protekle je tri godine privatna imovina tako skočila za golemih 60 bilijuna eura, što je, izračunali su u Allianzu, jednako dodavanju dviju eurozona ukupnoj globalnoj financijskoj imovini.
- Glavni pokretač rasta bio je procvat dioničkog tržišta koji je odgovoran za oko dvije trećine rasta bogatstva 2021. i „pogurao“ je rast vrijednosnih papira na 15,2 posto. Raste i štednja. Usprkos prošlogodišnjem padu od oko 19 posto, s ostvarenih 4,8 bilijuna eura nova je štednja i dalje bila 40 posto iznad razine zabilježene 2019. – piše u izvješću.
Za razliku od Hrvatske, globalno se promijenio i sastav štednje, iako tek neznatno: udio bankovnih depozita zabilježio je pad, no sa 63,2 posto ipak su ostali preferirana kategorija imovine. Bankovni su depoziti na globalnoj razini lani imali rast od 'tek' 8,6 posto, što je drugi najviši dosad zabilježen rast nakon skoka od 12,5 posto u 2020. Nešto je slabiji bio rast osiguranja i mirovinskih fondova - 5,7 posto.
Tri su se regije istaknule kada je riječ o rastu imovine: Azija (bez Japana) s rastom od 11,3 posto, istočna Europa (12,2 posto) i Sjeverna Amerika (12,5 posto). Od posljednje se krize promijenio i geografski razmještaj duga; udio SAD-a zabilježio je pad od 10 postotnih bodova na 31 posto, dok su ekonomije u nastajanju odgovorne su za sve veći dio globalnog duga, prije svega Azija (bez Japana) čiji je udio u proteklih deset godina više nego udvostručen i iznosi 27,6 posto.
Globalni je omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a) pao na 68,9 posto u usporedbi sa 70,5 posto zabilježenih 2020.
I u Hrvatskoj je lani zabilježen znatan rast duga, za četiri posto, što je puno više od dugoročnog prosjeka koji iznosi 0,8 posto. Istodobno je omjer zaduženosti pao za oko 6 postotnih bodova, na 36 posto. Neto financijska imovina ostvarila je rast od 13,7 posto i iznosi 14.400 eura po stanovniku s čime smo na 35. mjestu na popisu najbogatijih zemalja, prvi je SAD sa 259.780 eura – Amerikanci su 18 puta bogatiji od hrvatskih građana.
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je lani za 10,9 posto, što je najviši rast zabilježen u proteklih deset godina. Ukupni neto priljevi ne štednju iznosili su 7,2 milijarde, gotovo tri puta više od dugoročnog prosjeka. Gotovo polovica nove štednje pretvorena je u bankovne depozite koji imaju udio od 49 posto u ukupnoj financijskoj imovini. Rasli su čak 9,5 posto. Najveći su rast imala ulaganja u dionice, investicijske fondove i druge vrijednosne papire - 12,7 posto, no udio im je tek 21 posto. Osiguranja i mirovinski proizvodi zabilježili rast od 11,1 posto.
Analitičari najavljuju kako tekuća godina označava prekretnicu: rat u Ukrajini zaustavio je oporavak u razdoblju nakon pandemije koronavirusa, inflacija je uzela maha, svjedočimo nestašici energenata i hrane, a pooštrena monetarna politika guši ekonomije i tržišta. Prognoziraju da će globalna financijska imovina u 2022. pasti za više od dva posto, prvi put od velike financijske krize 2008. No, realno, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. Usto očekuju da će prosječni nominalni rast financijske imovine iznositi 4,6 posto do 2025. godine u usporedbi s 10,4 posto u prethodne tri godine.
- Godina 2021. označila je kraj jednog razdoblja. Protekle tri godine bile su izuzetne i za većinu štediša predstavljale su razdoblje blagostanja. No, ova i nadolazeće godine bit će drugačije. Kriza u području troškova života stavit će koncept društvenog ugovora na kušnju. Tvorci politika suočeni su s golemim izazovom ovladavanja energetskom krizom, provođenja zelene transformacije i poticanja rasta uz istodobno kočenje monetarne politike. Nema više mjesta za bilo kakve pogreške u politikama. Ključ uspjeha leži u inovativnim i ciljanim mjerama na nacionalnoj razini, kao i u europskom jedinstvu na nadnacionalnoj razini - istaknuo je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.
Video: Sanader oslobođen optužbi
Ma samo neka budu bogatiji i 118 puta kad im sinovi dovode dečke u kuću!