Piše Ivana Ramić, studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i članica HPB Studentskog dvogleda
U Zagrebu postoje četiri studentska doma u kojima stanuje oko 7000 studenata. Većina nas je prvi put u dom došla sa strahom i predrasudama o takvom životu. Većina nas, kako to obično i biva s predrasudama, nakon što smo upoznali domski život, ne želi otići jer studentski dom nudi izvrstan prijelaz od života u obitelji ka samostalnosti.
Umjesto da nas odmah nakon srednje škole baci u ralje samostalnog života s brigama o režijama i samotnog stana nakon cjelodnevnih obveza, dom nudi baš ono što nam svima u tom razdoblju treba - slobodu s osjećajem pripadnosti. Čak nam i skučene sobice sa starim namještajem prirastu srcu i vrlo brzo ih počnemo smatrati našim pravim domom.
Cijene studentskih domova
Hrvatska ima relativno dobro uređen sustav studentskog smještaja. Naši su domovi među cjenovno najpristupačnijima u Europi što mnogim studentima u Hrvatskoj uopće i omogućuje studiranje. Za iznos od već 200 kuna mjesečno moglo se živjeti u dvokrevetnoj sobi u, primjerice, studentskom domu Stjepan Radić. Cijena koja bitno olakšava studiranje, pogotovo studentima s nižim primanjima, ali i onima koji su u mogućnosti priuštiti si nešto skuplje.
Možda je teško uspoređivati, ali cijene domova u Madridu iznose od 450 do nevjerojatnih 1000 eura mjesečno! Istina je da cijena odražava i kvalitetu i da naši domovi nisu uređeni na taj način i ne nude sadržaj kao domovi u Austriji, Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, no nude dovoljno da nam je prihvatljiv život u njima i da nam nije problem vratiti se u njih.
Ono po čemu se naši domovi razlikuju od ostalih europskih je ukupna opremljenost i arhitektura. Iako mnogi na prvi pogled ne vide ništa dobro u višekrevetnim sobama, dijeljenju kuhinje, tuševa i WC-a, činjenica je da takav zajednički život studentske domove čini omiljenim okupljalištima zagrebačkih studenata, čak i onih koji u njima ne žive.
Europske sveučilišne igre
Ova akademska godina zagrebačkim je studentima uvelike pomrsila planove. Zagreb je dogodine domaćin Europskih sveučilišnih igara zbog čega se studentski domovi Stjepan Radić te Cvjetno naselje preuređuju. Više od 4000 studenata ostaje bez smještaja u domu, s mjesečnom subvencijom u iznosu od, velikoj većini nedovoljnih, 400 kuna.
Obnova domova je, dakako, pozitivna stvar. Studentski domovi vrište za uređenjem, većina paviljona nije doživjela veće obnove od Univerzijade 1987. godine, a mnogi studenti žive u derutnim sobama. Obnova je, dugoročno gledajući, zaista dobro došla. No, velike se promjene najčešće nekome moraju prelomiti preko leđa i tako će, izgleda, biti i u ovom slučaju. Velika cifra dijeli onih 200 kuna za dvokrevetnu sobu i mjesečnu stanarinu za prosječan (ili čak i ispodprosječan) stan koju zagrebački studenti ovih dana moraju izdvojiti za najam, a 400 kuna subvencije ne pomaže previše da se ta razlika smanji.
Stanodavci su odmah shvatili gdje je mogućnost zarade i ove su godine stanarine u Zagrebu osjetno porasle, a za velike iznose iznajmljuju se mjesta koja izgledaju i zvuče mnogo lošije od onih mitova koji kruže o studentskim sobama.
Najavljeno je također da će nas obnovljeni studentski domovi dočekati s novim, višim cijenama i to je nešto što moramo prihvatiti.
Radovi su kasnili i umjesto planirane sredine srpnja započeli tek u drugoj polovici kolovoza. Iz zagrebačkog SC-a tvrde: Uselit ćete do Božića! Studentima se to čini sve manje i manje vjerojatnim. Nikada ranije nije bila toliko jasna važnost i funkcionalnost studentskih domova, a mnogima bi preuređenje moglo utjecati na uspjeh u ovoj akademskoj godini. Ostaje nadati se da će nadležni u zagrebačkom SC-u i izvođači radova održati obećanje i omogućiti 4000 zagrebačkih studenata da kraj zimskog semestra ipak dočekaju u svojim novouređenim sobama.
