Bankari: 2011. bit će godina preživljavanja

Kako banke stvaraju novac iz ničega? Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja. Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Ovu su najveće tajne moći... Banke: Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu. Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno. Čak i danas vrlo je malo stvarnog novca (efektivnog) u obliku novčanica i kovanica. Većina postoji samo u računalu (poslovnim knjigama). Mora vam biti jasno kako Hrvatska preko banaka ne posjeduje nikakvu moć, jer je prodala svoje banke. Znači nema potencijal kreirati svoj novac. Sav novac koji se ulaže i deponira u banke Hrvat ulaže u inozemstvo. Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin.

Ugušit ćete se u svojoj pohlepi. Kamate su vam drastične,mislite da će biti budala kao u 2007,2008, kad su svi uzimali kredite,.... TAKO TO BIVA KAD SE PREVIŠE SNIVA...TJ.KAD SI POHLEPAN

Teško je za očekivati neki značajniji pad kamata. Problem je što će radi neprovođenja reformi kreditni rejting zemlje dodatno pasti, a to znači veći rizik iliti veće kamate. Promjena je samo u tome što je poduzeće prije moralo ići u banku i tražiti kredit, a danas razni referenti kruže okolo i traže kvalitetna poduzeća gdje bi mogli plasirati novac. Npr. prije 2-3 godine, banke bi već u prvoj polovici ispucale kompletnu godišnju kvotu kredita, dok danas, osim države, banka zapravo nema kome dati kredit. Većina poduzeća koja traže kredit ionako su previše zadužena i ne mogu dobiti više, a ionkao bi se novci potrošili na plaće i održavanje hladnog pogona. Takvo dizanje kredita je zapravo siguran put u bankrot, jer poduzeće nije država da si može priuštiti nekontrolirano trošenje novca. Osim toga, od sada se poduzeća mogu zaduživati direktno vani, gdje su kamate ipak nešto povoljnije, naravno, ako netko prođe kreditnu provjeru. Sve u svemu, banke u stagnaciju, privreda u ponor...

2011- pa na dalje , sve će biti godine preživljavanja.

Kaj se mene tice bankari crknite!!!!!!!!!! sa velikom kamatom posudujete novac koji ne postoji, a mi vama moramo vracat pravi novac s tim da kuna se veze na euro. Stvarno niste normalni da su ljudi pametni ne bi vise nikadad od vas posudili jedan cent. Pa bi vi propali, ali svemu dode kraj, pa i vama.

Usran McGovan, nije mi jasno više stvari, prvo, ako je banka nekom dala kredit od 70 kn, zašto bi od tih 70, zadržala 30, drugo, zašto bi netko tko dobije tih 40, te iste pare stavio u drugu banku, pa kredit dobivaš u cijelom iznosu i koristiš ga za nešto što ti treba, a ne da ga staviš u drugu banku?! i treće, kako objašnjavaš to da aktiva i pasiva, tj. tzv. lijeva i desna strana uvijek moraju biti jednake?

Banke su nas odavno porobile,novac \"nastaje\" iz duga,inflacija je ugrađena namjerno u sistem. Ovakav monetarni sistem je pogrešan i samo je pitanje vremena kad će se urušiti kao kula od karata.

Bankari i banke su najveci neprijatelj poduzetnistva, ponuditi ce kisobran kada je ugodno vrijeme, ali kada pocme kisa ili suncan zazeze onda otimaju kisobran iz ruke.

Kako Islamske banke posudjuju novac bez kamata i opet pozitivno posluju, a zidovske banke bi najradje 120% (STODVADEST POSTO) kamata i opet su u problemima???

kakvi lažljivci!! Sve će reći i napraviti za milijunske bonuse na kraju godine! U RECESIJI JEDINO BANKE OSTVARUJU DOBIT!! JEDINO VELIKI IGRAČI. BANKAMA IDE DOBRO I UMJESTO DA POMOGNU poduzetnicima i stanovnišrvu, oni ih gaze i lešinare koliko god to mogu, jer znaju da im nitko neće ništa. Pogledajte zadnji, 3Q sviju 22 banke u RH - sve ostvaruju dobit i iskazuju pozitivu. wtf?

Naši najveći neprijatelji su multiplikacija novca u bankama i isključivo kreditni sustav regulacije novca. I jedno i drugo treba ukinuti. Prvo sa visokom obaveznom rezervom, a drugo sa emisijom državnog novca neopterećenog kreditom (Hrvatska: sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize; Engleska: www.positivemoney.org.uk/solutions/). Kad se to odradi mnoge stvari će doći na svoje mjesto.