Naslovnica Biznis Ostvari svoje poslovne ciljeve

100 milijardi bespovratnih kuna čeka hrvatske poduzetnike u EU fondovima

Kako se novac iz europskih fondova u pravilu dobiva nakon završetka projekta, HBOR je za poduzetnike pripremio posebne programe za predfinanciranje i sufinanciranje iz EU sredstava
08. rujna 2017. u 16:16 10867 prikaza
EU
Foto: Thinkstock

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije,Hrvatskoj se otvorila mogućnost korištenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, iz kojih naša zemlja do 2023. ima mogućnost povlačenja više od 10 milijardi eura bespovratnih sredstava. No, osim dobrog projekta koji mora zadovoljiti zahtjeve Europske komisije i tijela u sustavima upravljanja i kontrole, najveći problem za većinu poduzetnika, posebice onih mikro, malih i srednjih (MSP), jesu izvori financiranja. Naime, EU samo u izuzetnim slučajevima financira projekt MSP-ova u njegovoj 100 postotnoj vrijednosti, već se najčešće radi o bespovratnoj potpori koja iznosi između 40 i 80 posto vrijednosti projekta, a što znači da investitor mora sam osigurati ostatak novca do zatvaranja financijske konstrukcije projekta. Isto tako, ESI fondovi u pravilu ne pokrivaju troškove projekta unaprijed, nego je češća situacija da se osiguravaju retrogradno.

Kako se uglavnom radi o projektima veće vrijednosti, jasno je da MSP-ovi sami teško mogu iz vlastitih izvora namaknuti vlastito učešće, odnosno premostiti financiranje u razdoblju dok ne stigne odobreni EU novac. Nadalje, investicija se sastoji od tzv. prihvatljivih i neprihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi troškovi su oni troškovi u projektu koje je moguće financirati iz ESI fondova, a neprihvatljivi su oni koji su neophodni za provedbu investicije, ali koje EU ne priznaje.

Zbog toga gotovo sve banke imaju posebne programe za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata, a među njima se posebno ističe Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kojoj, kao državnoj razvojnoj banci, nije na prvom mjestu zarada nego intencija da se što više novca Europskih fondova povuče u nacionalno gospodarstvo.

Sredstvima HBOR-a realiziran je niz uspješnih EU projekata, a zanimljivo je da je 2/3 od ukupno odobrenih projekata u pretpristupnom razdoblju financirano sredstvima HBOR-a.

Ova banka danas nudi tri specijalizirana EU programa kreditiranja namijenjena korisnicima ESI fondova privatnog i javnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, kojima je omogućeno kvalitetno i povoljno zatvaranje financijske konstrukcije EU projekata. Uvjeti za korisnike kredita su isti, bez obzira radi li se o izravnom kreditiranju ili kreditiranju preko poslovnih banaka s kojima HBOR surađuje. Na ovaj način se mogu dobiti krediti koji u pravilu pokrivaju 75 posto predračunske vrijednosti investicije, bez PDV-a, a moguće je razmatranje i kreditiranja s uračunatim PDV-om.

Kod izravnog kreditiranja, HBOR kao vlastito učešće u pravilu prihvaća do 70 posto iznosa kojeg će korisnik dobiti iz ESI fondova, a kod kreditiranja putem poslovnih banaka navedeni postotak definira poslovna banka. Ovi krediti se kreću u iznosu od minimalno 80 tisuća kuna, a rokovi otplate su do 15, odnosno 17 godina, uz 3 do 5 godina počeka. Kamatne stope su povoljne i kreću se već od tri posto godišnje. U slučaju da se kreditiraju javne investicije, HBOR omogućuje kredite koji dosežu i 100 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a, a u ovom je slučaju minimalni iznos kredita 100 tisuća kuna. Osim samog kreditiranja, razvojna banka je uvela i mogućnost izdavanja činidbenih jamstava za povrat EU predujma, za one korisnike ESI fondova koji planiraju koristiti EU predujam, a koje će HBOR direktno kreditirati.

Jedan od više od 600 uspješnih primjera korištenja sredstava ESI fondova za unapređenje poslovanja uz pomoć HBOR-a je i baranjska vinarija obitelji Pinkert. Vinska priča obitelji Pinkert počela je početkom 20. stoljeća malim obiteljskim podrumom pored mjesta Suza u Baranji. Danas obrađuju 200 hektara zemlje od kojih je 12 ha vinograda te su površinom četvrti najveći privatni proizvođač grožđa i vina u Baranji.

kristina pinkert d | Autor : Promo Foto: Promo Kristina Pinkert, voditeljica vinarije

U punom rodu proizvode 8 različitih sorti vina, a za uloženi trud svake godine dobiju priznanje kroz nagrade koje osvajaju na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Kako ističe Kristina Pinkert, voditeljica vinarije, HBOR-ova sredstva koriste od 2010. godine. Zadnja investicija u kojoj ih je pratio HBOR bila je ulaganje u opremanje i marketing vinarije za što su koristili i bespovratna sredstva iz ESI-a te HBOR sredstva po programu Kreditiranje EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice.

Jesenske investicije uz kamatu od 1,5 posto

Osim bespovratnih sredstava iz Strukturnih i investicijskih fondova, hrvatskim poduzetnicima su na raspolaganju i pogodnosti koje im nude razni EU financijski instrumenti. To su, prije svega, kreditni i garantni fondovi te fondovi rizičnog kapitala, čiji izvor čine ESI fondovi, a koji za razliku od uobičajenih shema dodjele bespovratnih sredstava imaju obnavljajući učinak te radi toga omogućuju dostizanje većeg broja korisnika istim iznosom sredstava ESI fondova. Tako saznajemo da će na jesen malom i srednjem poduzetništvu biti na raspolaganju sredstva financijskog instrumenta "ESIF Krediti za rast i razvoj“ koja će HBOR plasirati u suradnji s poslovnim bankama.

Radi se o povoljnim dugoročnim investicijskim kreditima s rokom otplate do 12 godina, odnosno do 17 godina za sektor turizma, koji će se kretati u iznosu od 100 tisuća pa sve do 10 milijuna eura. Krediti će se odobravati putem Privredne, Erste i Zagrebačke banke tako da će pola kredita biti osigurano iz ESI fondova po kamatnoj stopi od nula posto, a pola će osigurati poslovne banke po izrazito povoljnim kamatnim stopama. U konačnici ovo znači da će krajnji korisnici,imati mogućnost financirati svoje investicije uz kamatnu stopu već od 1,5 posto i bez naknada za obradu zahtjeva i korištenje kredita.

Sadržaj omogućio HBOR

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas