Ono što je uz samu igru dominiralo ovogodišnjim Svjetskim nogometnim prvenstvom jest tehnologija. Da se razumijemo, napredna tehnologija samo je alat koji može pomoći, ne i nadomjestiti talent. Dakle, govorilo se o pametnoj lopti, ultralakim kopačkama, beznojnom dresu... Usto su se pojavili razni gadgeti koji očitavaju brojne podatke, mjere, računaju.... Sve to što pomaže u današnjem nogometu i općenito sportu pokušat ćemo demistificirati u ovom tekstu. Već uoči prvenstva u gotovo svakom kadru s treninga hrvatske nogometne reprezentacije moglo se uočiti da svi nogometaši nose nešto poput prsluka.
Viperov softver
Riječ je o tehnosustavu Viper irske tvrtke Statsports koji je namijenjen praćenju i analizi performansi igrača u realnom vremenu. Sustav se sastoji od Viper Poda koji se nalazi u prsluku i softvera koji daje vrijednosti glavnih parametara koji se tiču funkcioniranja organizma. To čini uz pomoć više senzora koji informacije šalju i do 100 puta u sekundi. Brzina, prijeđena udaljenost, dinamičko opterećenje, a onda i lepeza različitih ubrzavanja i usporavanja čitaju se iz Viperova softvera. Sustav u obzir uzima i metabolizam, što dosad nije bilo moguće kad je riječ o ovakvim metodama pomoći sportašima u treningu. Viper omogućuje optimiziranje performansi igrača, doziranje opterećenja igrača u treningu te njegovih ciljeva.
Brzina, prijeđena udaljenost, dinamičko opterećenje, a onda i lepeza različitih ubrzavanja i usporavanja čitaju se iz Viperova softvera. Sustav u obzir uzima i metabolizam, što do sada nije bilo moguće kad je riječ o ovakvim metodama pomoći sportašima u treningu. Viper omogućuje optimiziranje performansi igrača, doziranje opterećenja igrača na treningu te njegovih ciljeva.
Viperov hardver teži samo 50 grama, no može analizirati gotovo četvrt milijuna brojčanih vrijednosti svake minute, i to svakog igrača momčadi koju čini svih 11 članova. Svaki praćeni nogometaš nosi četiri procesora, GPS modul, 3D mjerač ubrzanja, 3D žiroskop, 3D digitalni kompas… Softver preračunava više od 50 vrijednosti dobivenih iz tog hardvera. Samo 12 minuta nakon treninga dobije se kompletan učinak svih igrača u momčadi.
Dakako, Hrvatska nije jedina koja koristi Viper, tu je cijeli niz premijerligaša, pa i najveći u Europi poput Barcelone, njemačke i engleske reprezentacije…
Ultralake kopačke
Ipak, i uz takav sustav i otklanjanje slabosti uoči prvenstva, u Brazilu se većina reprezentacija borila s neuobičajenom vrućinom i vlagom koja ih je dočekala na rubovima amazonske prašume. Adidas je zato priredio majicu i rukave adiPower za devet reprezentacija koje on opskrbljuje opremom, a među njima su Njemačka, Španjolska, Argentina i Kolumbija. Oprema je dizajnirana tako da se igrači koji je nose lakše nose s uvjetima u kojima igraju na temperaturama većima od 24 stupnja. Naime, oprema im snižava tjelesnu temperaturu te smanjuje utjecaj vrućine na zamor. Zamišljeno je da se majica i rukavi nose na zagrijavanju prije utakmice i na poluvremenu. Kako su istraživanja pokazala, najviše se zagrijavaju gornji dio leđa i podlaktice pa ta posebno pripremljena tkanina pokriva upravo te dijelove. AdiPower pre-cool se drži na temperaturama oko ništice 15-20 minuta prije nego što ga igrači zapravo odjenu.
No najvažniji je dio opreme svakog nogometaša kopačka, a i tu je bilo tehnoloških pomaka i inovacija. Tako su Cristiano Ronaldo i još niz drugih igrača po terenu trčali u ultralakim Nikeovim kopačkama Mercurial Superfly koje se dijelom izrađuju i od ugljikovih vlakana. No Superfly, kao ni Adidasov Adizero f50 nemaju nešto što ima nezavisni proizvođač Warrior Global čije kopačke nose Marouane Fellaini i Kolo Toure.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Aplikacija Micoach
Njihov izum 4D Arrowbed Insole zapravo poboljšava cirkulaciju u stopalu iako proizvođač ne navodi kako to točno postiže. Istina, kopačke bez kontrole samog igrača ne pomažu puno, no i u ovom slučaju tehnologija napreduje i olakšava igru. Mnogo se govorilo i o posebnoj pametnoj lopti, tehnolopti. Napravio ju je Adidas, a opremljena je senzorima koji prate kojom je snagom lopta udarena, krivulju putanje lopte kroz zrak te točke udaranja pri penalima i kornerima. Za sinkronizaciju podataka koristi se aplikacija Micoach, a uz pomoć dobivenih podataka igrači lakše usvajaju nove vještine udaranja i kontroliranja lopte.
U Adidasu tvrde da će se uz pomoć njihove nove tehnologije lakše izvoditi slobodni udarci i jedanaesterci te će se šutevima dati više snage i izbjeći ozljede. Tehnologija u sportu ne razvija se samo za sportaše. Zbog Svjetskog prvenstva u Brazilu napravljeni su deseci aplikacija koji su trebali promijeniti doživljaj gledanja utakmice. Statistike koje se mijenjaju uživo, podaci o svakom igraču na terenu, i u konkretnom trenutku i općenito, podaci o travnjaku, vremenu, broju gledatelja... sve se to predviđa na stadionima budućnosti, i to uskoro. U malo daljoj budućnosti ponudit će se čak i mogućnost ponavljanja određene situacije na utakmici na zaslonu vlastitog smartphonea neovisno o bilo kakvom televizijskom prijenosu. Sami stadioni postat će multifunkcionalni i multimedijalni. Kada se na njima ne bude igrala utakmica, oni neće prestajati živjeti, već će se pretvoriti u mjesta različitih događanja.
Dobar dio opisanoga upoznali smo na Svjetskom prvenstvu, a da je to put, dokaz je i gotovo nevjerojatna aktivnost na društvenim mrežama s rekordnim brojem tweetova i postova na Facebooku. Prilično velik udio u svemu imali su i igrači, a o sponzorima, koji se društvenim mrežama služe sve bolje i bolje, da i ne govorimo. Čak je i troma Fifa prepoznala budućnost te je ponudila nogometnim ovisnicima vrlo dobru aplikaciju sa svim podacima o utakmicama i samom brazilskom turniru.
A vjerojatno vam je u sjećanju ostao i Juliano Pinto, paraplegičar koji je izveo početni udarac na ovogodišnjem SP-u, na našoj utakmici s Barazilom, i to u egzoskeletu, gotovo onakvom kakav nosi Tony Stark – Ironman! Brojni znanstvenici već neko vrijeme rade na tom odijelu s kojim su spojili ljudski mozak. Egzoskelet očitava moždane valove i omogućuje paraliziranom čovjeku kretanje, odnosno dovoljno je da korisnik pomisli na kretanje i ovaj ga revolucionarni stroj pokreće. Ta bi tehnologija u budućnosti mogla zamijeniti invalidska kolica.
