Prometne nesreće jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, a ljudski faktor igra presudnu ulogu u većini incidenata. Kada razmišljamo o narušenoj sposobnosti vožnje, prva asocijacija gotovo uvijek je alkohol. Policijske kampanje i zakonske kazne uglavnom su usmjerene na pijane vozače. Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojna druga stanja koja vozača čine jednako opasnim na cesti. Takve skrivene opasnosti često prolaze ispod radara, iako svakodnevno odnose živote na prometnicama širom zemlje.
Jedan od najčešćih, a najmanje ozbiljno shvaćenih problema je vožnja u stanju umora i nedostatka sna. Studije pokazuju da neispavanost može usporiti vrijeme reakcije i smanjiti pažnju u mjeri koja je usporediva s vožnjom pod utjecajem alkohola. Mnogi vozači misle da mogu prevariti umor pojačavanjem radija ili otvaranjem prozora, ali to su samo privremena i neučinkovita rješenja. Zbog prekomjernog umora dolazi do takozvanog mikrosna, kratkotrajnog gubitka svijesti koji pri većim brzinama rezultira potpunim gubitkom kontrole nad vozilom i teškim nesrećama.
Uz umor, ogroman problem predstavlja i upotreba različitih lijekova. Brojni medikamenti koji se izdaju na recept, ali i oni u slobodnoj prodaji, sadrže tvari koje usporavaju reflekse i izazivaju pospanost. Neki analgetici, lijekovi za smirenje ili terapije za alergije djeluju na centralni živčani sustav, stvarajući snažan osjećaj ošamućenosti. Vozači često uopće ne pročitaju upute niti se posavjetuju s ljekarnikom o mogućim nuspojavama prije nego što sjednu za upravljač automobila.
Na kraju, tu su i razna zdravstvena stanja te snažne emocije koje odvlače pažnju od zbivanja na cesti. Vozač koji je pod velikim stresom, tjeskoban ili izrazito ljut ne percipira okolinu na ispravan način i skloniji je agresivnom ponašanju. Slično vrijedi i za distrakcije poput upotrebe mobitela, koje na nekoliko sekundi potpuno osljepljuju vozača za situaciju ispred njega. Istraživanja su potvrdila da ljudi pogođeni snažnim emocijama puno lošije procjenjuju rizik i time ozbiljno ugrožavaju sebe i druge.
Utjecaj lijekova na vožnju ne može se uvijek lako predvidjeti i uvelike ovisi o individualnoj reakciji organizma. Lijekovi koji se koriste za liječenje nesanice, epilepsije, depresije ili jakih bolova izrazito smanjuju psihofizičke sposobnosti svake osobe. Na kutijama lijekova u ljekarnama često možemo vidjeti jasno istaknute upozoravajuće trokute. Puni crveni trokut označava potpunu zabranu upravljanja vozilima nakon konzumacije, dok prazan trokut sugerira relativnu zabranu i potrebu za oprezom. Zanemarivanje ovih oznaka na kutijicama znači svjesno preuzimanje golemog rizika svaki put kada sjednete za upravljač.
Osim samih lijekova, razne bolesti nose određena zakonska i fizička ograničenja za sigurnu vožnju. Kardiovaskularni problemi, neregulirana šećerna bolest, neurološki poremećaji te oštećenja vida ili sluha izravno utječu na vozačke sposobnosti pacijenata. U slučaju takvih ozbiljnih dijagnoza, liječnici su dužni upozoriti pacijente i evidentirati promjene zdravstvenog stanja. Svaka skrivena ili prešućena dijagnoza na cesti predstavlja tempiranu bombu i ugrožava brojne nevine sudionike u prometu.
Znanstveno istraživanje koje uspoređuje nedostatak sna s konzumacijom alkohola donosi izrazito zabrinjavajuće rezultate za vozače. U jednoj studiji ispitanici koji su bili budni 24 sata pokazali su slabije motoričke sposobnosti od onih koji su imali razinu alkohola tik iznad dopuštene granice. Vrijeme reakcije pri kočenju i mijenjanju traka bilo je znatno sporije i nepreciznije kod potpuno neispavanih vozača. Pokazalo se i da kofein iz kave nije pomogao u trajnom popravljanju vozačkih sposobnosti, već je samo stvorio opasni lažni osjećaj sigurnosti koji vodi u nesreću.
Vozači koji rade u smjenama, obavljaju naporne noćne poslove ili dugo putuju čine posebno ugroženu skupinu na cestama. Mnogi od njih oslanjaju se isključivo na litre kave ili energetska pića kako bi preživjeli put do svoje kuće. Međutim, umor na kraju uvijek nadvlada kratkoročne kemijske stimulanse, što se očituje kroz opasno vrludanje po traci. Stručnjaci stoga neprestano savjetuju da je umjesto nalijevanja kavom neusporedivo pametnije nakratko odspavati negdje na sigurnom, jer dvadesetak minuta sna spašava život.
Sigurnost na cestama ovisi o potpunoj budnosti, zdravlju i usredotočenosti svakog pojedinog vozača. Osviještenost o vlastitom stanju, kao i pravovremena odluka da ne sjedamo za upravljač kada nam nije dobro, jedini je pravi put prema očuvanju života u prometu.
Otvori KEKS Pay
