Tema kupnje stana u glavnom gradu posljednjih je mjeseci postala izvor svakodnevnih frustracija za mnoge građane. S obzirom na to da je u prvoj polovici 2026. godine prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu dosegnula više od tri i pol tisuće eura, što je snažan rast u odnosu na prošlu godinu, osjećaj bespomoćnosti posve je razumljiv. Luksuzna novogradnja na nekim lokacijama prodaje se i za nevjerojatnih osam tisuća eura po kvadratu, ostavljajući prosječne obitelji u uvjerenju da je san o vlastitom domu zauvijek nedostižan. Ipak, jedna analiza objavljena nedavno na platformi Reddit natjerala je mnoge da zastanu i promisle. Korisnik pod imenom Specific_Friend_9399 odlučio je izračunati koliko je prosječnih zagrebačkih plaća bilo potrebno izdvojiti za kupnju stana od pedeset kvadrata u novogradnji kroz protekla tri desetljeća. Rezultati su prilično iznenađujući i ruše uvriježeni mit o tome da nam je danas najteže priuštiti si krov nad glavom.
Da li su stanovi u Zagrebu doista danas skuplji nego ikad?
by u/Specific_Friend_9399 in croatia
Prema tim izračunima, najteže je bilo kupiti stan nedugo nakon završetka rata, točnije 1996. godine, kada je za takvu nekretninu trebalo izdvojiti čak 170 tadašnjih prosječnih plaća. Deset godina kasnije taj se broj smanjio na 113 plaća, dok je najpovoljnije razdoblje za kupce bilo 2016. te ponovno 2021. godine, kada je za isti stan trebalo 87 plaća. Danas, u 2026. godini, za takav pothvat treba osigurati točno stotinu prosječnih plaća, što znači da je situacija lošija nego prije pet godina, ali znatno bolja nego devedesetih.
Gole brojke o omjeru plaća i cijene kvadrata samo su jedan dio ove složene slagalice. Autor analize s pravom ističe da većina ljudi nekretnine ne kupuje gotovinom, već ih financira putem višedesetljetnih bankovnih kredita. Kada se u obzir uzmu kamatne stope, slika postaje još jasnija i donekle objašnjava zašto je povijesni kontekst važan. Sredinom devedesetih kamate na stambene kredite iznosile su nevjerojatnih 11 posto, što se iz današnje perspektive čini kao nezamisliv financijski teret. Danas, u 2026. godini, prosječna kamatna stopa kreće se oko 2,91 posto, unatoč određenim i blagim oscilacijama na bankarskom tržištu.
Ovaj financijski pregled potaknuo je veliku raspravu među građanima koji su svoja iskustva vrlo rado podijelili u komentarima. Mnogi su istaknuli kako se u posljednjih tridesetak godina drastično promijenio način života u Hrvatskoj. Nekada su obitelji puno češće živjele u višegeneracijskim zajednicama, gradeći kuće polako, kat po kat, uz pomoć susjeda, rodbine i prijatelja. Jedan je korisnik slikovito opisao kako je inicijalni trošak prije prve lopate nekada iznosio tek jednu plaću uz cijenu zemljišta, dok danas samo idejni projekt, dozvole i obvezni priključci odnesu deset do petnaest plaća prije nego što službena građevinska tvrtka uopće započne s radovima.
U komentarima se razvila i ozbiljna ekonomska debata o tome treba li umjesto prosječne plaće gledati onu medijalnu, s obzirom na to da je, prema službenim podacima za ljeto ove godine, prosječna plaća u Zagrebu iznosila nešto više od tisuću i sedamsto eura, dok polovica zaposlenih prima manje od tisuću i petsto eura. Ipak, oni upućeniji u statistiku brzo su dokazali da je razlika u omjeru medijana i prosjeka danas i prije trideset godina minimalna. To u praksi znači da bi primjena medijalne plaće dala drugačije apsolutne brojke, ali bi temeljni zaključak o povijesnoj priuštivosti ostao potpuno isti.
Jedan od najčešćih i najsnažnijih argumenata u raspravi bio je onaj o današnjim uvjetima kreditiranja i obveznoj štednji za učešće. Iako su kamate danas neusporedivo niže nego devedesetih, građani upozoravaju da je u ovim uvjetima iznimno teško uštedjeti za početni polog. Uz visoke cijene mjesečnog najma koje prate opću stopu inflacije, mnogi mladi ljudi nađu se u začaranom krugu gdje im plaća jedva pokriva tekuće životne troškove. To ostavlja vrlo malo prostora za dugotrajnu štednju od barem dvadesetak posto vrijednosti stana, koliko većina banaka danas očekuje od kupaca.
Zanimljivo je i kako se u raspravi često spominjao paradoks stotina tisuća praznih stanova. Iako vlada snažan dojam da stambenih kvadrata dramatično nedostaje, sudionici rasprave upozoravaju na procjene prema kojima samo u Zagrebu stoji prazno oko osamdeset i pet tisuća stambenih jedinica. Uvođenje novog obveznog poreza na nekretnine početkom 2026. godine, s maksimalnim predviđenim stopama u glavnom gradu, trebalo bi donekle destimulirati držanje praznih stanova. Međutim, građani su u komentarima prilično skeptični i smatraju da tržištem i dalje dominiraju veliki sustavi i investitori koji ciljano zadržavaju izgrađene stanove kako bi umjetno održavali visoku cijenu na razini cijelog grada.
*Stavovi izraženi u komentarima korisnika Reddita ni u kojem slučaju ne odražavanju stavove redakcije Večernji.hr niti predstavljaju većinsko mišljenje
Otvori KEKS Pay
Referentna točka su 90-te?????? Rat i poraće kad su kamate bile 13-15% uz obavezan polog??? Šaljivo.