Klimatske promjene najveći su izazov našeg vremena. Potreba da se globalno zatopljenje ograniči na 1,5 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim razinama ponovno je potvrđena nedavnim sastankom COP26, događajem koji je istaknuo koliko je važno da svi odmah djeluju kako bi spriječili ekološku katastrofu.U Nokiji smo si postavili ambiciozne ciljeve održivosti kako bismo smanjili utjecaj na okoliš. Još 2017. bili smo prvi dobavljač telekomunikacijske opreme koji se pridružio inicijativi Science-Based Targets, SBT pruža tvrtkama jasno definiran put za poduzimanje mjera o tome koliko i koliko brzo trebaju smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova (GHG). A u rujnu 2019., na klimatskom summitu Ujedinjenih naroda, Nokia se pridružila odabranoj skupini tvrtki u obvezi ponovnog kalibriranja naših postojećih klimatskih ciljeva u skladu sa scenarijem od 1,5°C.
Mnogo ulažemo u inovacije kako bismo smanjili potrošnju energije i olakšali mrežnim operatorima prelazak na učinkovitije tehnologije i radne prakse. Kritična rješenja koja stvaramo drže ljude povezanima i omogućuju održive industrije. Kao dio našeg doprinosa zaustavljanju klimatskih promjena, ispunili smo svoju obvezu ponovnog kalibriranja naših SBT ciljeva i sada ciljamo smanjiti emisije za 50 posto između 2019. i 2030. godine u cijelom našem lancu vrijednosti. Postizanje tog cilja zahtijeva poboljšanja učinkovitosti u potrošnji energije mreže, kontinuirano traženje više podatkovnih bitova po kilovatu energije. Godišnje izvještavamo o potrošnji energije proizvoda u skladu s Kodeksom ponašanja za širokopojasnu komunikacijsku opremu Europske komisije. Tim kodeksom se utvrđuje (maksimalna) potrošnja električne energije za nepokretnu širokopojasnu opremu koja se prodaje u Europskoj uniji i koju proizvode ili nabavljaju davatelji usluga, mrežni operatori, proizvođači opreme i komponenti.
Energetski učinkovitiji čipset je ključan. Zahvaljujući korištenju "in-house" razvijenog Quillion čipseta, danas možemo postići ambiciozne ciljeve Kodeksa ponašanja za 2023. godinu. To omogućuje izradu linijskih kartica za širokopojasnu vezu optičkim vlaknima i bakrom s većom gustoćom portova i većom propusnošću po vatu. Zauzvrat, to dovodi do manjih komunikacijskih čvorova, koji zauzimaju i manje prostora. Također smo integrirali značajke za uštedu energije kao što je isključivanje nekorištenih optičkih modula (što je bolje od isključivanja lasera po portu pri čemu je ušteda do 1,5 W za GPON) i poboljšane inteligentne algoritme za kontroliranje brzine vrtnje ventilatora u cilju postizanja smanjenja potrošnje energije i hlađenja kada nisu potrebni. To može donijeti uštedu energije veću od 50 posto u širokopojasnoj mreži i pomaže operaterima da ispune svoje ciljeve emisije. Što također znači da zahvaljujući toj energetskoj učinkovitosti očekujemo da ćemo dosegnuti našu komponentu širokopojasne mreže u okviru SBT-a (Science Based Targets) i prije 2030.
Štoviše, neke procjene čak sugeriraju da bi ugljični otisak naših širokopojasnih pristupnih mreža mogao doseći smanjenje od 50% već 2025. Dodajte tome prijelaz tradicionalnih tehnologija temeljenih na bakru na tehnologije optičkih vlakana, vjerojatno će se emisija štetnih tvari smanjivati kako ćemo se bližiti 2030. godini. Cijeli taj prelazak postiže se uz povećanje propusnosti za krajnje korisnike. Uzeli smo u obzir da će tehnologije XGS-PON i 25G PON postupno prestići GPON kako bi se pružile prave gigabitne usluge. Taj trend je važan jer pokazuje da eksplozija potražnje za podacima ne mora nužno dovesti do velikog povećanja emisija stakleničkih plinova. Optička vlakna su ključni alat za ublažavanje rastuće potrošnje energije u usporedbi s uobičajenim scenarijem korištenja bakra te s rastućom upotrebom i povećanjem prodora širokopojasnog pristupa. Skalabilnost i veći kapacitet čine potpuno optičke mreže energetski najučinkovitijim rješenjem. Zamjena DSL veza temeljenih na bakru potpuno optičkim konekcijama do kuće prekida vezu između potražnje za propusnošću i potrošnje energije. VDSL zahtijeva mnogo više aktivnih komponenti u mreži nego PON i stoga troši više energije. Ali kada se također uzme u obzir daleko veća propusnost GPON-a u usporedbi s VDSL-om, neto dobit može biti dvanaesterostruko poboljšanje u isporučenim bitovima po potrošenom vatu. Kod XGS-PON to ide još dalje, isporučujući pet puta veću propusnost od GPON-a uz samo dvostruko veću potrošnju energije, uz još jedan pozitivan utjecaj na energetsku učinkovitost.
Ove inovacije, uz program Design for Environment, načela kružnog gospodarstva i predanost premošćivanju digitalnog jaza, spajaju se u našoj Broadband Zero ambiciji: naša inovacijska moć podržava naš cilj da nulte zajednice budu isključene iz društveno-ekonomskih prednosti brzog širokopojasnog pristupa i nula otpada.
