Nevjerojatan je podatak da se samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje dogodi oko 840.000 prometnih nesreća zbog vozila u mrtvom kutu, što rezultira stotinama smrtnih slučajeva. Većina tih sudara događa se pri uobičajenim radnjama poput promjene vozne trake ili prestrojavanja. Iako se korištenje boka vozila kao referentne točke čini logičnim, takav pristup stvara opasnu iluziju sigurnosti. Njime se postiže tek značajno preklapanje vidnog polja bočnih retrovizora s onim što već vidimo u središnjem, unutarnjem retrovizoru. Time se ne dobivaju nove vizualne informacije, već se stvaraju velika nevidljiva područja - takozvani mrtvi kutovi - sa svake strane vozila, dovoljno velika da se u njima sakrije cijeli automobil.
Rješenje je, međutim, iznenađujuće jednostavno i ne zahtijeva nikakvu dodatnu opremu. Metoda poznata kao BGE (Blindspot and Glare Elimination) ili metoda SAE, koju je još 1995. godine formaliziralo Društvo automobilskih inženjera, nudi drastično poboljšanje. Princip je jednostavan: umjesto da gledaju unatrag, bočni retrovizori trebaju se zakrenuti prema van kako bi pokrili područja koja središnji retrovizor ne može vidjeti. Time se tri retrovizora stapaju u gotovo neprekinutu panoramsku sliku okoline vozila. Ispravno podešavanje retrovizora smanjuje mrtvi kut i do 90 posto u usporedbi s tradicionalnom postavkom, a cijeli postupak traje manje od dvije minute i ne košta apsolutno ništa. Unatoč tome što je tehnika stara gotovo tri desetljeća, mnogi vozači za nju nikada nisu čuli.
Podešavanje je ključno započeti tek nakon što ste namjestili sjedalo u položaj u kojem inače vozite. Prvo, podesite unutarnji retrovizor tako da jasno vidite cijelo stražnje staklo. Zatim slijedi ključni korak za vozačev, lijevi retrovizor. Nagnite glavu ulijevo sve dok ne dodirnete bočni prozor. Iz tog položaja namjestite lijevi retrovizor prema van, sve dok na njegovom unutarnjem rubu ne budete vidjeli tek sićušan dio boka vlastitog automobila. Kada se vratite u normalan sjedeći položaj, u tom retrovizoru više ne biste trebali vidjeti svoj automobil. Ovaj pomak iz referentne točke ključan je jer upravo on osigurava da retrovizor pokriva bočno područje, a ne ono iza vas.
Za suvozačev, desni retrovizor, postupak je sličan, ali s drugom referentnom točkom. Nagnite glavu i tijelo udesno, tako da vam se glava nađe otprilike iznad središnje konzole, na pola puta između vozačevog i suvozačevog sjedala. Iz te pozicije, namjestite desni retrovizor prema van dok opet ne budete vidjeli samo krajnji rub desne strane svojeg vozila. Nakon što se vratite u svoj uobičajeni položaj za vožnju, ni u desnom retrovizoru ne biste trebali vidjeti bok automobila. Pravilnu postavljenost najlakše je provjeriti u vožnji: vozilo koje vas prestiže treba se glatko "preliti" iz središnjeg retrovizora u bočni, a zatim se pojaviti u vašem perifernom vidu, bez da u ijednom trenutku nestane.
Osim očitog eliminiranja opasnog mrtvog kuta, smanjuje se potreba za okretanjem glave pri promjeni trake, što znači da pogled duže ostaje usmjeren na cestu ispred vas. Pri brzinama na autocesti, okretanje glave može značiti i do trideset metara vožnje "na slijepo". Nadalje, ova metoda gotovo u potpunosti eliminira noćno zasljepljivanje od farova vozila iza vas, jer su retrovizori usmjereni bočno. Iako se isprva može činiti neobičnim ne vidjeti vlastiti automobil u bočnim retrovizorima, vozači se na novi, daleko sigurniji pregled naviknu unutar tjedan ili dva.
Otvori KEKS Pay
