Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 109
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zbog kašnjenja prijeti nam tužba Europske komisije

Gdje je zapelo sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama

storyeditor/2021-12-15/5Gmreza.jpg
01.04.2022.
u 09:39

Zakon je trenutačno u završnoj fazi pripreme i na usuglašavanju nekih normativnih rješenja

Zakon o elektroničkim komunikacijama trebao je biti već odavno gotov i operativan. Europska komisija već je dva puta opomenula Hrvatsku zbog kašnjenja, a sljedeći korak koji EK ima na raspolaganju da natjera državu članicu da ispuni svoje preuzete obveze jest tužba. Za sada se tužbom tek prijeti, no još nije podnesena, a ako se to dogodi, Hrvatska će se suočiti i s novčanom kaznom.

Na pitanje nadležnima gdje je zapelo i zbog čega smo u situaciji da nam prijeti kazna zbog neizvršavanja obveza nema konkretnog odgovora. Iz Ministarstva prometa, mora i veza stigao nam je tek odgovor da je "Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama u završnoj je fazi pripreme, što podrazumijeva i potrebu dodatnih usklađivanja o pojedinim normativnim rješenjima, kako bi se nakon toga mogao provesti postupak savjetovanja s javnošću, a po njegovu dovršetku Nacrt prijedloga Zakona uputiti u zakonodavni postupak". U slobodnom prijevodu, zapelo je na relaciji Ured predsjednika Vlade – Ministarstvo te se sada dodatno usklađuju, kako vele, neka normativna rješenja. Iz Vladina ureda nisu pojasnili o kojim se konkretno normativnim rješenjima provodi usuglašavanje. Naime, tekst Zakona iz Ministarstva je bio predan na uvid Uredu premijera lanjske jeseni, s tim da su radne skupine svoj posao oko prijedloga odredbi Zakona dovršile još prije ljeta.

Ono što novi ZEK treba regulirati u odnosu na dosadašnji i trenutačno važeći jesu dodatno regulirana prava gradnje telekomunikacijske infrastrukture. Pravo puta i pravedna naplata prolaska telekomunikacijske infrastrukture zemljištem koje se nalazi u privatnom ili pak državnom, odnosno vlasništvu lokalnih uprava i samouprava. Hrvatski telekom lobirao je posljednjih godina za smanjenje cijena, a ovaj zakon trebao bi dati smjernice koje bi ujednačile kriterije i uskladile taj dio s EU pravilima.

S obzirom na to da prava i obveze u tom segmentu potpadaju djelomično i u Zakon o cestama, kazuju nam, pravo puta ne bi trebalo biti prevelik kamen spoticanja s obzirom na to da je Zakon o cestama već u svoj dio ugradio ujednačene parametre po kojima se naplaćuju ta prava. No tu su neke norme i kada se radi o zgradama i uvođenju kabela odnosno priključaka kroz njih.

Nadalje, telekomi bi trebali, spram novog Zakona, registrirati prepaid tarife, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona više ne bi smjeli bonove i SIM kartice prodavati anonimnim korisnicima, već bi ih trebali registrirati. Svojedobno su telekomi bili veliki protivnici uvođenja takve prakse te su se mahom oglušili i na trenutačne odredbe Zakona, koje se mogu dvojako tumačiti, i nisu registrirali prepaid korisnike. Ipak, znali su što im slijedi te bi trebali biti spremni na tu promjenu.

Usto, Zakon bi regulirao i crne liste dužnika, točnije razmjenu podataka, po uzoru na banke, o neplatišama. Svojedobno, za financijske krize 2009., kada ih je tadašnja Vlada natjerala na oprost dugova socijalno ugroženim skupinama, već se razgovaralo o toj opciji budući da se među one potrebite tada ugurali i "sitni" kriminalci koji su svjesno, prebacivanjem s operatora na operatora gomilali dugove i preprodavali uređaje. Dakle, uređene odredbe bi telekomima trebale biti u interesu.

Tu je i još jedna odredba koja se tiče sigurnosti koju je i EU usvojio. Radi se o proizvođačima telekomunikacijske opreme te bi u zakonu trebalo stajati da se ne smije koristiti ona oprema koja se smatra potencijalnom ugrozom za državnu sigurnost. Iako EU zakonodavstvo nigdje ne spominje imena proizvođača, nije tajna da je ta odredba stigla zbog optužbi na račun kineskog proizvođača Huaweija koje su zapravo započele u Sjedinjenim Državama.

U svakom slučaju, kada se govori o novom zakonu, sve zainteresirane strane koje zakon obuhvaća spominju ova četiri dijela među kojima traže razlog nevoljkosti vlade da propusti zakon, za početak u e-savjetovanje. Istovremeno, svi se slažu i da nijedna od četiri stavke ne bi trebala proizvesti toliku odgodu i prijepore te zaključuju kako se najvjerojatnije radi tek o klasičnom "ležanju u ladici", naime svaka kriza i katastrofa, koja, istini za volju, doista snalazi vladajuće, umjesto na vrh ladice, pogura već naizgled napisane zakone na njezino dno.

U svakom slučaju iz Ministarstva prometa sada kažu da očekuju da će zakon biti donesen do kraja godine. A hoćemo li platiti nediscipliniranost i neposlušnost i dočekati tužbu Europske komisije koja je odlučila da podnesene tužbe više ne planira povlačiti, odnosno ne naplatiti kada država članica odluči ipak ispuniti obveze, ostaje da čekamo sljedećih osam mjeseci.

Komentara 1

BO
bolnaistina
10:02 01.04.2022.

To Plenković namjerno radi, da što više osiromaši državu i građane.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije