Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 164
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KOLIKO VI DAJETE?

Blagoslov kuće ili obveza od 100 eura? Hrvati podijelili nevjerojatna iskustva, neki završili na stupu srama

Šibenik: U prosincu zapo?inju blagolsovi ku?a i obitelji
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
13.10.2026.
u 17:00
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Posebno je zanimljiv dio rasprave u kojem su se javili bivši ministranti. Oni su otkrili kako mnogi dobronamjerni svećenici sav novac prikupljen tijekom blagoslova jednostavno podijele djeci koja im pomažu.

Tradicija blagoslova kuća duboko je ukorijenjena u hrvatskom društvu i redovito se odvija u tjednima nakon Božića. Iako je do tog perioda ostalo još nekoliko mjeseci, rasprave o novčanim darovima svećenicima već su počele. Jedna objava na popularnoj platformi Reddit sredinom listopada ponovno je otvorila bolnu temu o tome koliko se zapravo očekuje od vjernika kada svećenik pokuca na vrata. Autorica objave požalila se kako joj nikada nije bilo jasno zašto se svećeniku mora davati novac za blagoslov kuće. Iako razumije koncept dobrovoljnih donacija za župu, istaknula je da se u njezinoj sredini uvijek očekuje iznos od oko sto eura, a ne desetak eura kako bi možda bilo primjerenije. Svoje nezadovoljstvo dodatno je potkrijepila neugodnim iskustvom od prošle godine, kada je svećenik kod njezine svekrve navodno odbio otići sve dok nije dobio novac.

Svećenici i novci
by u/SevereTemporary9058 in croatia

Prema službenom stajalištu Katoličke crkve u Hrvatskoj, takse za blagoslov domova ne postoje. Radi se isključivo o dobrovoljnim darovima namijenjenima za potrebe župe, poput tekućih troškova i održavanja, pri čemu bi svatko trebao doprinijeti u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. No, komentari brojnih građana pokazuju da praksa na terenu često odstupa od ovih uputa.

U komentarima ispod objave razvila se žustra rasprava, a mnogi su podijelili svoja neobična iskustva. Jedan korisnik opisao je situaciju u svom selu gdje svećenik ispred crkve na oglasnu ploču stavlja popis ljudi koji su najviše, ali i najmanje darivali za blagoslov. Taj je detalj mnoge zgranuo, a neki su ga usporedili s praksama iz daleke prošlosti, napominjući da su slične javne prozivke bile česte sredinom prošlog stoljeća, ali da su za današnje pojmove potpuno neprihvatljive.

Drugi se pak prisjetio župnika u mjestu svoje majke, koji bi svake godine na božićnoj misi imenovao one koji nisu dali ništa. Zanimljivo je kako su u isto vrijeme pratili nabavku njegovih novih automobila, pa se tako sa svakim novim modelom poznate marke vozila isti našao i u župnom dvoru. Isti korisnik naveo je i pozitivan primjer drugog svećenika koji svakoj obitelji naglasi da je blagoslov potpuno besplatan te da daju samo ako to iskreno žele. Zbog takvog poštenog pristupa, ta mu obitelj redovito i s veseljem daruje dvadeset eura. Više je korisnika u raspravi pokušalo razjasniti razliku između dara za blagoslov i takozvanog lukna, odnosno godišnjeg obiteljskog doprinosa. Problem nastaje kada se te dvije stvari pomiješaju i kada pojedini župnici počnu zahtijevati novac kao svojevrsnu obvezu. Iako su međunarodnim ugovorima sa Svetom Stolicom financijska pitanja između države i Crkve vrlo jasno regulirana te se iz proračuna izdvajaju iznimno velika sredstva, teret održavanja pojedinih župa i dalje često pada na leđa samih mještana.

Posebno je zanimljiv dio rasprave u kojem su se javili bivši ministranti. Oni su otkrili kako mnogi dobronamjerni svećenici sav novac prikupljen tijekom blagoslova jednostavno podijele djeci koja im pomažu. Jedan se prisjetio kako je u jednom danu znao zaraditi pristojan džeparac, dok su drugi spominjali prave male dnevnice i vreće pune slatkiša.  Ipak, za mnoge građane pitanje davanja novca duboko je principijelne prirode. Neki otvoreno priznaju da više ne puštaju svećenike u kuću upravo zbog komercijalizacije samog čina. Smatraju da su kroz razne poreze i proračunska izdvajanja već i više nego dovoljno platili sve crkvene aktivnosti. S druge strane, oni koji i dalje primaju blagoslov najčešće izdvajaju između dvadeset i pedeset eura, odbijajući pritiske okoline i razgovore o tome tko je dao više.

Prava priroda ove osjetljive teme možda se najbolje očituje u suprotnostima. Dok je jedan župnik godinama uredno uzimao novac od teško bolesnih umirovljenika koji su jedva preživljavali, u obližnjem je selu drugi svećenik pokazao potpuno drugačije lice. Znajući za izrazito tešku financijsku situaciju jedne obitelji u svojoj župi, prilikom blagoslova nije uzeo ništa, već je na stolu ostavio kuvertu s novcem kako bi im olakšao svakodnevicu.

*Stavovi izraženi u komentarima korisnika Reddita ni u kojem slučaju ne odražavanju stavove redakcije Večernji.hr niti predstavljaju većinsko mišljenje

*uz korištenje AI-a
Ključne riječi

Komentara 1

K0
Korelator.0
18:06 13.10.2026.

Kako nam svjetla budućnost dolazi kad nam novinarstvo postaje neselektivno prenošenje pisanja na raznim platformama. Čemu uopće studij novinarstva. Ovo može raditi svatko pa i ui agent koji će nam sažimati komentare sa foruma. Što se tiče teme treba o tome pitati iz više kutova. Što se tiče financiranja župa župe su prepuštene sebi odnosno vjernicima. A ako župa ne uspjeva pokriti svoje troškove onda troškove u nekoj mjeri podupire biskupija. A podupire biskupija jer svaka župa plaća biskupiji propisani dar koji najčešće plati darovima od blagoslova kuća. Ee sad, ako želimo biti dio nekog kluba ili društva onda imamo prema istom i određene obveze. Nisam vjernik ali ne vidim čemu natezanje takvih tema. Valjda živimo u slobodnoj državi ili sam teški naivac. Baš i ti svećenici jedva čekaju ulaziti iz stana u stan i slušat pametna pitanja i tvrdnje svojih vjernika. Radim s ljudima ali na tom segmentu im ne zavidim. I još bi valjda to trebali raditi besplatno. Gdje je logika?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata