Izravan povod posljednjem štrajku komunalnih radnika koji se dogodio u Zagrebu nisu bile plaće, već otkazi trojici kolega. Ubrzo se, međutim, to ipak pretvorilo u borbu za veće plaće i bolje radne uvjete. U siječnju 2023. godine, izvanredan otkaz upućen je bio trojici radnika Čistoće koji su snimljeni kako razvrstani otpad bacaju u isti kamion. Kolege su se zatim pobunile, a 23. siječnja prestali su s radom.
A premda su u Holdingu brzo povukli odluke o otkazima, ekipe Čistoće odbile su se vratiti na posao te su zatražili povećanje plaća. – Radnicima Čistoće je u Zagrebačkom holdingu plaća najmanja, koeficijenti su im najmanji i žele da se to, nakon godina što su stavljani po strani, napokon ispravi – rekla je tom prilikom tadašnja predsjednica Sindikata Čistoća Zagreb Mirjana Kaltak.
Grad je već nakon prvog dana postao zatrpan otpadom. Djelatnici Čistoće obavljali su interventne odvoze na kritičnim lokacijama, no kontejneri ispred stambenih zgrada su se prelijevali od ogromne količine smeća. U Holdingu su, pak, štrajk proglasili nezakonitim, no ipak su pristali na dio uvjeta koji su tražili. Uprava Holdinga, točnije, složila se s pet od njihovih 11 zahtjeva, a djelatnici su tražili i povećanje koeficijenata složenosti posla koji su trebali narasti na 1,8 za komunalne radnike te 2,4 za vozače. A kad se štrajk produljio na treći dan, u Gradu su najavili da će ga prijaviti sudu kao nezakonitim, te su radnici stali s obustavom. Sljedećeg dana, 26. siječnja, gradonačelnik Tomislav Tomašević obukao je odoru djelatnika Čistoće i s ekipama krenuo u odvoz otpada kako bi pokazao svoju solidarnost.
Pet zahtjeva koji su tada prihvaćeni bili su nova sistematizacija u roku 30 dana, plaćanje kartica vozača, donošenje detaljnih uputa o postupku izvođenja radnih operacija, bolja HTZ oprema i besplatni parking u blizini podružnice Čistoće u Folnegovićevoj ulici.
Što se tiče ZET–a, stanovnici Zagreba gotovo da ne pamte posljednji put kad su njihovi djelatnici prestali s radom. Posljednji štrajk održao se ožujku 2004. godine, a razlog su bile plaće. Kako je Večernji pisao prije 22 godine, četiri sindikata ZET–a najavili su obustavu rada ako im se osnovica plaće ne poveća za 10 posto, sljedeće godine još 7,5 posto. Zetovci su tada jedini odbili ponudu Grada da plaće porastu za 8,5 te godine te još 7,5 posto u 2005. godini. Sindikati javnog prijevoznoka još jednom zaprijetili su štrajkom 2013. godine, a glavni problem bila je neisplata plaća. Ona je ipak sjela pa se od štrajka odustalo. Tri godine kasnije, ZET je ponovno osnovao štrajkaški odbor i pokrenuo organizaciju štrajka, no on se nije održao nakon što je Vrhovni sud potvrdio da ne postoje opravdani razlozi za otkazivanje ugovora.
Jel u ponedjeljak online nastava u Zagrebu za one koji koriste ZET?