U nedjelju još jedan pregled Vjesnika, a zasad u njega nema ulaza, čak ni za vatrogasce. Zaključili su tako danas statičari koji su u neboder ušli oko osam sati ujutro te detaljno "pročešljali" ono što je požar iza sebe ostavio. Kad se konstrukcija ohladi, mora se još vidjeti šire li se pukotine zgrade, kako se oštećenja "ponašaju".
– Tako da se držimo ovih mjera koje smo zasad propisali dok ne utvrdimo točno što se dogodilo i u kakvom je stanju neboder. Ono što je još važnije, dok ne utvrdimo u kakvom su stanju nosivi elementi konstrukcija jer smatramo da je izgubila dio svoje početne nosivosti i da je, u principu, nesigurna za boravak ljudi. A pitanje djelomičnog urušavanja uvijek postoji. Šansa je relativno mala i bit će sve manja kako prolazi vrijeme i zgrada se hladi. Međutim, postoje neke ozbiljnije pukotine u zgradi koje se jednostavno ne mogu zanemariti. Ako ništa drugo, kroz određeni vremenski period monitoringa pratit ćemo hoće li doći do njihova širenja ili neće. U nekim varijantama je, naravno, moguća i sanacija i obnova takvih elemenata i ojačanje, ali naravno, prvo se mora moći pristupiti toj zgradi – pojasnio je statičar Mario Uroš. Dodao je i da će se pratiti kompletna zgrada, neće se ulaziti unutra ako, naravno, ne bude baš nekakva "ekstremna potreba za tim".
- Dovoljno je sad ono što nam zagrebački vatrogasci daju, pregled izvana s dronovima, a i civilna zaštita je tu bila, kao i Građevinski fakultet sa svojim dronom. To je sasvim dovoljno da vidimo događa li se nešto dodatno, a na kraju krajeva, bitno je da se ohladi. Postoje džepovi još koji su vrući i beton koji je topao i vruć. I on se mora, ne samo po površini, nego i do svoje unutrašnjosti, ohladiti da bi se znalo na čemu smo - kazao je Uroš pa dodao da u Vjesniku nema nikakvog opasnog materijala. Ono što je požar zahvatio bio je isključivo arhivski materijal, papiri.
Na pitanje kad bi moglo početi čišćenje terena u zgradi, Uroš je objasnio da će se to znati sljedeći tjedan.
– Znat će se nakon ove prve faze poslije tih nekoliko dana monitoringa zgrade i elemenata. Odnosno, sljedeći tjedan bi se trebao znati barem okvirni plan što dalje i kako dalje s tim. Znači, ne govorimo sad o obnovi zgrade, nego o čišćenju nakon kojega bi se smanjio zaštićen perimetar i koje bi omogućilo da se Slavonska osposobi za funkcioniranje – pojasnio je Uroš kako bi do sljedećeg tjedna mogla vrijediti prometna regulacija koja je na snazi u ovom trenutku.
Statičari su pojasnili i da se na oštećenim katovima koji su izgorjeli i u kojima je bila iznimno visoka temperatura to vidi po boji betona i po mnogim pokazateljima na armiranobetonskim elementima.
– Sve skupa izgledalo je dosta loše jer je visoka temperatura trajala jako dugo. Ti katovi gorjeli su jako dugo. Ono što je bio interijer, toga više nema – rekao je Uroš pa dodao da su 15. i 16. te sedmi kat najviše zahvaćeni. Statičari su, pri pregledu Vjesnika, došli do vrha zgrade jer, objasnio je Uroš, postoje dva stubišta koja su koliko-toliko bila zaštićena u požaru jer su oko njih armirano-betonski zidovi koji su do neke mjere štitili ta stubišta, tako da ona nisu toliko stradala.
Cuj hoce li ga rusiti ili obnavljati, pa nebi ga ni palili da su mislili obnavljati