Ribarnica je pretvorena u kafić, prodavače se može nabrojiti na prste jedne ruke, u unutarnjem dijelu rade samo pekara i kiosk s piletinom. Branimirova tržnica zaštićeno je kulturno dobro, bila je jedna od najpopularnijih u Zagrebu, no prošlo je već mnogo godina otkako je normalno radila, a danas je gotovo potpuno zapuštena. Velika galerija koju smo nedavno objavili pokazuje kako tržnica sada izgleda, no čini se da ona ipak nije posve zaboravljena.
U skoroj budućnosti trebao bi se, kako se može vidjeti na gradskim stranicama, raspisati javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Branimirca, a prije toga provest će se i program za njegovu provedbu. – Branimirova tržnica jedna je od četiri najstarije gradske tržnice, od značaja za identitet Grada Zagreba te je radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina u postupku obnove i modernizacije tržnice, potrebno provesti javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Branimirove tržnice – stoji u obrazloženju dokumenta objavljenog u Aktima gradonačelnika.
Nije to, treba ipak spomenuti, prvi put da se planira velika rekonstrukcija Branimirove tržnice, otvorene još tridesetih godina prošlog stoljeća. Značajan dio placa srušen je 2015. godine, s obećanjima skorašnje obnove, kada je uklonjena većina metalnih kioska koji su obrubljivali tržnicu na strani Šubićeve.
Prije osam godina, pak, raspisan je natječaj za projektnu dokumentaciju vrijedan tadašnjih milijun i pol kuna, a glavna ideja tada je bila na placu ujediniti ponudu malih, ekoloških proizvođača “za čije će podrijetlo i kvalitetu proizvoda kontrolom jamčiti stručna gradska tijela, ustanove i državne inspekcije”. Osim same plohe tržnice, kako je pisalo, trebala se rekonstruirati i središnja zgrada, a a na vanjskom se području planirala gradnja staklenih paviljona. Na prvom katu zgrade tržnice trebali su se smjestiti prostori za predavanja, seminare i edukacije, ali i “pokazna kuhinja ili restoran specifične prehrane, namijenjen osobama s posebnim režimom hranjenja poput oboljelih od dijabetesa ili celijakije”.
Rekonstrukcija zgrade podrazumijeva rušenje stropne ploče prizemlja te dizanje vijenca i novo jednovolumensko drveno krovište – stoji u dokumentaciji koju je objavio Grad, a u kojoj se, također, navodi kako će se rušiti svi vanjski zidovi, a pročelje će se potpuno izvesti u staklu.
Drugi i treći kat bili su rezervirani za urede, a prostor ispred središnje zgrade trebao je postati centralno mjesto za sajmove i događanja. – Na plohi trga, pretežno na sjevernoj strani, predviđaju se montažni objekti u formi staklenih paviljona s krovom boje i identiteta šestinskih kišobrana. Unutar njih planiraju se ugostiteljsko-prodajni sadržaji te prodaja cvijeća – rekli su nam tada u Gradu.
To je bilo 2018. godine, a dodatne komplikacije pojavile su se nedugo kasnije, kada se na idejni projekt očitovao Gradski zavod za zaštitu spomenika, koji je tražio, između ostalog, da se izradi i konzervatorski elaborat sa svim studijama kako bi se utvrdilo što se od onoga što je preostalo smije rušiti, a što ne. Početak radova tako se "prebacio" na 2021. godinu no to se, dakako, nije dogodilo. I to je bila zadnja informacija o sudbini derutnog placa, a hoće li se nakon arhitektonskog natječaja, koji je sad u planu, išta uistinu i pokreti, preostaje vidjeti.
Koliko znam, unatoč već dvije godine najave još nije raspisan natječaj ni za Dinamov stadion, a to je kao hitno jer da je to jedan od ključnih projekata. Za natječaj za tržnicu po navodima iz teksta tek treba napraviti neki prethodni program, dakle natječaja neće biti do 2029. A i čemu tržnica na mjestu gdje tržnice zapravo već godinama nema, realno nema više na području Zagreba niti malih proizvođača koji bi tamo prodavali, ono što ih je ostalo ionako već ima svoje štandove na preostalim tržnicama, opet ideja ulupavanja milijuna u besmisleni projekt, kao tržnica u Vrapču.