Mjere za oporavak gradske blagajne: Više ćemo prodavati i ažurnije naplaćivati

Zagreb nije u bankrotu niti je pred bankrotom, a i šest i pol puta manje je zadužen od Hrvatske – poručio gradonačelnik Milan Bandić kad su ga jučer pitali da odgovori na sve glasnije prozivke da metropola, nastavi li se politika voditi kao dosad, ide u gospodarsku propast. I nije čudno da su mu pritom kritičari skupštinari iz oporbe, no sve ga više i češće napadaju i njegovi (još uvijek) partneri u gradskom parlamentu.

(Ne)ozbiljan problem

Da su odnosi daleko od idiličnih, vidjelo se još početkom godine, kad su se HDZ–ovci i Bandić te članovi njegove stranke u Skupštini porječkali oko Generalnog urbanističkog plana. Svakim idućim zasjedanjem stvari su se zaoštravale, a zadnja veća prepirka dogodila se oko prodaje poslovnog udjela Grada u APIS-u, kada većina HDZ-ovaca nije ni došla na sjednicu te tako pomogla oporbi da ne bude kvoruma. Prodaja na kraju nije prošla, u međuvremenu su došli parlamentarni izbori, a rezultati prema kojima su HDZ–ovci premoćno pobijedili dali su dodatan vjetar u leđa njihovim lokalnim kolegama. Najglasniji od svih gradskih HDZ–ovaca postao je Davor Filipović, koji je i sad, uoči 36. sjednice Skupštine koja je danas na Velesajmu, a među glavnim su joj točkama izvješća o izvršenju proračuna za 2019. te o radu gradonačelnika za posljednjih šest mjeseci prošle godine, upozorio na trenutačni manjak u blagajni.

Iznosi on više od milijardu i tristo milijuna kuna pa je to, rekao je Filipović, očiti dokaz da Grad ima ozbiljne probleme s likvidnošću i da će bankrotirati ako ne dođe do radikalnoga zaokreta u upravljanju financijama i imovinom. Nije ni Bandić njega jučer štedio pa je Filipovićevu izjavu ocijenio neozbiljnom i neodgovornom, a pozvao je i premijera Andreja Plenkovića da “ukroti svoga skojevca i da ga malo podštuca”.

– Ako je Zagreb pred bankrotom, onda je Hrvatska već bankrotirala – ljutio se Bandić, a leđa mu je držala i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić, koja je dodala da su nakon Filipovićeve izjave dobili upite partnera s financijskog tržišta o tome “što se događa?”.

– Da je Grad u bankrotu, mi ne bismo sada bili ovdje gdje jesmo. A 1,3 milijarde kuna kumuliranog deficita u proteklom razdoblju, od čega je petsto i nešto milijuna kuna iz prošle godine, ne može biti razlog za bankrot Grada Zagreba – kazala je M. Jozić.

Moguće korekcije cijena

Kontinuirani gubici počeli su, tvrde u Gradu, 2007. godine kao posljedica ukidanja poreza na dobit kao prihoda lokalnih jedinica.

– Porezne reforme imaju poseban utjecaj na kretanje proračuna jer kontinuirano idu u smjeru smanjivanja poreza na dohodak, odnosno poreznog rasterećenja građana i gospodarstva, ali istovremeno imaju negativan utjecaj na prihode Grada Zagreba jer gotovo dvije trećine čine prihodi od prireza i poreza na dohodak – poručili su.

Račune i dodatna pojašnjenja Bandić je podastro nakon što je u Skupštini u lipnju prošao prijedlog Kluba zastupnika GLAS-a i HSU da se dostavi dinamika prikupljanja prihoda i trošenja iz proračuna, analiza stanja vezano uz kumulirani višegodišnji deficit te popis mogućih mjera koje bi vodile uravnoteženju gradske blagajne. Otkrili su iz Grada za ovu sjednicu tako moguće mjere za poboljšanje financijske slike pa predlažu aktivniji pristup prema prodaji gradske imovine, moguće korigiranje cijena, poput najma nekretnina ili korištenja javnih površina, intenziviranje naplate potraživanja, bolju naplatu usluga, primjerice, cijena prijevoza ZET–a, ali i znatnije korištenje EU fondova.