24. IZDANJE FESTIVALA

Francuski pisac Regis Jauffret otvorio FEKP romanom o Hitlerovoj majci

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Otvorenje Festivala europske kratke priče
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Otvorenje Festivala europske kratke priče
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Otvorenje Festivala europske kratke priče
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Otvorenje Festivala europske kratke priče
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Otvorenje Festivala europske kratke priče
09.06.2025.
u 09:27
Kazao je da ga je za pisanje motiviralo razmišljanje o tome što bi bilo da Hitler nije postojao, te zaključio da bi povijest 20. stoljeća bila potpuno drukčija
Pogledaj originalni članak

Festival europske kratke priče (FEKP) otvoren je jučer u Vintage Industrial Baru u Zagrebu, a francuski pisac Regis Jauffret predstavio je svoj roman fikciju "U Klarinu trbuhu", pisan iz perspektive Hitlerove trudne majke, rekavši da kada ima malo činjenica, nastupa fikcija.

Roman "U Klarinu trbuhu" pisan je u prvome licu, iz perspektive Klare, Hitlerove majke, a govori o njezinoj trudnoći. Riječ je o fikcionalnoj priči, rekonstrukciji Klarinoga razmišljanja. Autor je ocijenio da je fikcija dobra za govorenje o povijesti, jer se pruža drukčiji pristup, perspektiva, i na novi se način osvjetljava povijest.

– Kad ima malo činjenica i znanja, nastupa fikcija. Cijelo to razdoblje izvlačite na vidjelo – rekao je Jauffret u razgovoru s umjetničkim direktorom Festivala Andrijom Škarom. O Hitlerovu rođenju malo zna, a važna je činjenica da je on plod silovanja, dodao je. Njegovi majka i otac bili su ujak i nećakinja, ona je tada imala 16 godina i bila njegova služavka u kući u kojoj je živio sa ženom, a on je bio nemoralan muškarac. Jauffret  napominje da se Hitler rodio u regiji gdje je bilo mnogo incesta te da je odgojen u katoličkoj antisemitskoj sredini.

Kazao je da ga je za pisanje motiviralo razmišljanje o tome što bi bilo da Hitler nije postojao, te zaključio da bi povijest 20. stoljeća bila potpuno drukčija. – Na Staljinovom mjestu mogao bi biti Trocki. No kod Hitlera je drukčije, Nacistička stranka je došla na vlast putem njega, i Holokaust je njegova odluka. Da nije rođen, 20. stoljeće ne bi bilo ovakvo kakvo je bilo – rekao je autor.

Prva verzija romana objavljena je u Italiji pod naslovom "1889." što je godina Hitlerova rođenja, a tek je kasnije objavljen na francuskome, uz preinake.  – Postoje tri verzije ove knjige. Prva je o trudnoći Hitlerove majke, i u toj je verziji on imenovan. Kada Hitlera imenujete u nekoj knjizi, ona eksplodira i nemate više što reći. U druge dvije verije nestalo je njegove ime, ali nisam mogao ne spomenuti Šou ili Holokaust. To je priča o holokaustu – poručio je autor.

Naglasio je kako je pripremajući se za pisanje, tijekom lockdowna, putovao na lokalitete Holokausta, Auschwitz Birkenau, poljske koncentracijske logore i druga mjesta, a da se jeka toga iskustva nalazi u knjizi.

Razgovor je s francuskoga simultano prevodila Lea Kovacs, a roman "U Klarinu trbuhu" je prevela Maja Ručević. Suvremeni francuski književnik Regis Jauffret ((Marseille, 1955.) autor je više od 20 romana, zbirki priča i jedne kazališne drame, hrvatskoj je publici najpoznatiji po zbirci od 500 kratkih priča “Mikrofikcije” (SysPrint, 2012.) za koju je 2018. dobio Goncourtovu nagradu. Za roman “Ludnice” dobio je nagradu “Femina” 2005., a za roman “Univers univers” nagradu Décembre 2003.

Na FEKP-u je već gostovao 2007. Roman “U Klarinu trbuhu” objavio je izdavač Hena com. 24. izdanje Festivala s temom “Tradicija i ja” održavat će se na više lokacija u Zagrebu i Zadru do 12. lipnja.

GRAD: 'SVE JE PO PLANU'

U Novom Zagrebu 'preko noći' nestale autobusne stanice, ali i majstori koji ih trebaju zamijeniti

Umjesto starih, stanovnici Novog Zagreba dobit će nove nadstrešnice na stanicama, ali radovi traju prilično dugo... U gradskoj upravi kažu kako su kvalitetnije, no dio Zagrepčana, pa i struke, zamjera to što su prozirne i ne stvaraju hlad, a prigovor je i da su zastarjele pa se u komentarima mogu čuti prijedlozi i primjeri drugih gradova koji su na nadstrešnice ugradili solarne panele, zelene krovove, digitalne displeje s informacijama o javnom prijevozu pa i punjače mobitela te WiFi rutere.

U ORGANIZACIJI HRVATSKOG ŠPORTSKOG MUZEJA

Povijesni prikaz ženskog sporta u Muzeju grada Zagreba: Sputane korzetom, težile su dresu

– Izložba priča priču o ženama koje su, kad to nije bilo nimalo jednostavno ni poželjno, ušle u sportske dvorane, terene i igrališta i tiho, ali uporno počele mijenjati pravila igre, ne samo kroz aktivnosti već i kroz odjeću. Vidjet ćete da korzet i dres nisu samo odjevni predmeti već i simboli jednog vremena, njegovih očekivanja i nadanja te ograničenja i želje da se ona ukinu – naglasila je ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja, Danira Bilić.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.