FOTO 'Ovo bi mogao biti novi Bundek ili Jarun na istoku Zagreba'

Bujna šikara oko jezera Bajer u Soblincu iza svoje vegetacije skriva potencijal za svojevrsni Bundek ili Jarun najveće i najnapučenije zagrebačke četvrti, koja vapi za rekreacijskom oazom. Prijedlog je to udruge Zelene i plave Sesvete, koja već godinama nastoji upozoriti na to da bi krajnji istok metropole mogao imati svoje mjesto za bijeg iz užurbane svakodnevice, uz uređene pješačke i biciklističke staze, prostor za roštiljanje te stolove i klupe za odmor i obiteljska druženja. Jer stanovnici Sesveta, govori nam Radoslav Dumančić iz udruge, zasad i nemaju puno opcija kada je riječ o zelenim zonama.

– Iz ovih se jezera nekoć vadila glina kojom je, među ostalim, zatrpan i Jakuševec, a sada već dugo stoje zapuštena. Kao udruga zalažemo se za to da se Grad uključi u rješavanje imovinskopravnih odnosa na području koje bi se moglo urediti tako da bude izletište za brojne Zagrepčane. Sretna je okolnost što dio vlasništva ima Republika Hrvatska, a dio je pod Vodoprivredom. Ono je pak 37 posto u suvlasništvu Grada, a 63 posto privatnika. Imamo informaciju da su sve strane spremne na dogovor, stoga se nadamo da će uskoro početi urbanističko uređenje – ističe Dumančić, koji nas vodi i u obilazak jezera.

I doista, na svega nekoliko minuta vožnje od centra Sesveta nalazi se prostor koji bi već uz osnovno "pofriškavanje" u obliku kosidbe i obračuna sa šikarom mogao postati zgodna šetnica uz jezera, poput one uz maksimirska jezera. Uz još nešto truda dala bi se urediti i biciklistička i pješačka staza te postaviti osnovna infrastruktura poput klupa i sanitarnih čvorova. Na dijelu u vlasništvu države moglo bi se, objašnjava Dumančić, u teoriji već sutra krenuti raditi, što bi bio velik korak za podizanje svijesti kod Zagrepčana.

Jer za područje koje se proteže na 26 hektara uz četiri jezera, koja su svojedobno bila i privremeni dom maksimirskim ribama kada su se njihova čistila, 90 posto Sesvećana nikad nije ni čulo, kažu u udruzi. U šetnji uz Bajer može se naletjeti tek na pokojeg ribiča jer najveće jezero trenutačno koristi ribolovno društvo koje ima koncesiju. Članovi uspijevaju koliko-toliko održavati prostor koji u sebi nosi potencijal novoga zagrebačkog izletišta.

O projektu je za Večernji govorio i SDP-ov vijećnik u Gradskoj četvrti Damir Pigac, koji je prije gotovo dvije godine podnio i prijedlog za realizaciju projekta, a on je jednoglasno prihvaćen. Stoga je u proračun za 2025. uvršteno 200 tisuća eura u svrhu izrade projektne dokumentacije. Onomad je ustvrdio kako je ideja da se oko najvećeg jezera uredi sportsko-rekreativni centar s popratnim sadržajem, a o ostalima će odlučivati struka.

Jezera se suočavaju i s prijetnjom da umjesto zelene oaze postanu ekološka bomba, upozoravaju iz Zelenih i plavih Sesveta. Gusti su šumarci privlačni neodgovornim pojedincima koji ondje nerijetko nalaze prostor za ilegalni deponij.

– Ribiči su nam dragocjeni jer su zasad jedini čuvari ovoga nevjerojatnog bogatstva, ali ni oni ne mogu dežurati dan i noć. Svašta se ovdje znalo iskopati jer nadzora nema. Problem je i obližnja kožara iz koje se šire neugodni mirisi, a kontaminirana se voda izlijeva u polje pa slijedom prirodnih procesa završava u jezerima. S obzirom na položaj koji graniči s ovdašnjom industrijskom zonom, teško je kontrolirati tvrtke koje šire svoja postrojenja i nasipavaju zemlju na obale. Ako se nešto ne sredi, mogli bismo ostati bez prostora koji bi služio i bio na ponos generacijama Sesvećana – govori Dumančić.

Kao bi proširili glas o mogućnostima u Soblincu, udruga najesen planira manifestaciju na jezerima, a u program bi uključili cijeli kvart, među ostalima, i đake i djelatnike soblinečke Osnovne škole Ivana Granđe, polaznike Glazbene škole Zlatka Grgoševića te Klub mažoretkinja Sesvećanke, a ideja je da ondje bude organizirana i omiljena Kestenijada.

– Ne tražimo da sve bude odmah, ni Bundek nije napravljen preko noći. Treba iskoristiti činjenicu da su ključne parcele na neki način, što izravno, što posredno, pod kontrolom Grada. Prema novom Zakonu o upravljanju državnim nekretninama, Grad do određenih iznosa sam donosi odluke u obliku investicija pa bi se prvo jezero moglo relativno brzo urediti. Ako ljudima date nekoliko klupa, mogućnost da sutra dođu roštiljati, uredite teren za graničara, već ste puno toga učinili, a niste imali golemih ulaganja. Ostalo se može postupno i tijekom godina uređivati, ali želimo da se ta priča napokon pokrene s mrtve točke – zaključuje Dumančić.

Video