Tisućama godina bila je zarobljena u ledu, a sada masovno curi u ocean: 'Koncentracije su skočile za 550%'

Otapanje leda na Antarktici moglo bi pokrenuti ozbiljne promjene u jednom od najnetaknutijih ekosustava na svijetu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu upozoravaju da se zbog ubrzanog topljenja ledenog pokrova u more oslobađaju velike količine žive koje su u ledu bile zarobljene stotinama, pa i tisućama godina. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu PNAS Environmental Sciences.

Analizirajući uzorke sedimenta sa 16 lokacija u blizini Antarktičkog poluotoka, istraživači su utvrdili da se živa na kontinentalnom pojasu taloži brzinom od 93 mikrograma po četvornom metru godišnje. To znači da se u pojedinim dijelovima Antarktike živa nakuplja dvostruko brže nego na drugim kontinentalnim pojasima svijeta. U odnosu na razdoblje prije industrijalizacije, stopa nakupljanja povećala se za 160 posto.

Živa je teški metal koji se prirodno pojavljuje u okolišu. U atmosferu dospijeva vulkanskom i tektonskom aktivnošću, a zatim je apsorbira fitoplankton u oceanima. Dio žive tako ulazi u hranidbeni lanac, dok se ostatak taloži na morskom dnu. Međutim, ljudske aktivnosti poput spaljivanja ugljena i prerade metala znatno su povećale količinu žive u atmosferi, zbog čega njezina koncentracija raste diljem svijeta.

Autori istraživanja ističu da samo povećanje atmosferske žive nije dovoljno za objašnjenje izrazito visokih vrijednosti zabilježenih oko Antarktičkog poluotoka. Ključnu ulogu ima ubrzano povlačenje ledenog pokrova. Kako se led topi, oslobađa živu koja je u njemu bila zarobljena, a istodobno se povećava površina otvorenog mora na kojoj fitoplankton može apsorbirati dodatnu živu iz atmosfere.

Prema istraživanju, količina žive koja se u more oslobađa otopljenim ledenjacima porasla je za čak 550 posto od početka industrijalizacije, dok je apsorpcija žive iz atmosfere povećana za 350 posto. Znanstvenici navode da su ti procesi posebno izraženi na Antarktičkom poluotoku, koji čini manje od pet posto površine Antarktike, ali je u posljednjih 30 godina odgovoran za oko 60 posto ukupnog gubitka mase ledenih pokrova. Danas se gotovo 90 posto ledenjaka u toj regiji povlači brzinom znatno većom od prirodnih varijacija.

Istraživači upozoravaju da bi povećane koncentracije žive mogle imati duboke posljedice za polarni ekosustav. Na to upućuju i rezultati prošlogodišnjeg istraživanja prema kojem je 62 posto vrsta morskih ptica na Antarktici imalo koncentracije žive iznad granice koja se smatra sigurnom za zdravlje, dok je četvrtina vrsta bila izložena umjerenom ili visokom riziku od trovanja živom.

Antarktika sadrži oko 70 posto svjetskih zaliha slatke vode, a potpuno otapanje njezina ledenog pokrova podiglo bi globalnu razinu mora za oko 56 metara. Znanstvenici upozoravaju da i znatno manji gubici leda mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući porast razine mora, promjene oceanskih struja i utjecaj na klimu južne hemisfere.