Kako se gradila Jadranska magistrala

Zbog zategnutih odnosa sa SSSR-om, SAD je financirao gradnju prometnice u komunističkoj Jugoslaviji

Foto: Hrvatska enciklopedija
Zbog zategnutih odnosa sa SSSR-om, SAD je financirao gradnju prometnice u komunističkoj Jugoslaviji
05.11.2025.
u 12:55
Sagrađeni su deseci mostova, a onaj preko Bistrine kod Stona oborio je i svjetski rekord - 482 metra dug most izgrađen za samo deset mjeseci

Kroz zelene vinograde i maslinike Kaštelanskog polja, uz pitoreskne uvale i lučice Omiške rivijere, kroz borove šumice Makarskog primorja, zasječena u Biokovo visoko nad morem i krivudava uz Neretvanski kanal i dubrovačke otoke, 30. svibnja 1965. zablistala je na suncu nova, upravo dovršena posljednja asfaltna traka.

Tim je činom u promet puštena Jadranska magistrala, koja ide duž istočne jadranske obale, od Trsta preko Pule, Rijeke, Zadra, Splita, Ploča i Dubrovnika do Ulcinja, u ukupnoj duljini od 1006 km, od čega 818 km prolazi kroz Hrvatsku, od Plovanije do Debelog brijega. Na terenu, skupa s graditeljima, bio je i Večernji list.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Ključne riječi


Komentari 6

ŠS
Štap sa glavom
18:35 05.11.2025.

Ma nije moguće! Juga je sve sama radila i gradila i time se danas hvale njeni neutješni pristaše.

Avatar 𒐖𒐕𒐏𒐞𒐖𒀀𐎠𒀼
𒐖𒐕𒐏𒐞𒐖𒀀𐎠𒀼
16:43 05.11.2025.

Kaže se komunjarska Jugoslavija jer su oni bili daleko od komunizma.

BJ
Barutanski jarak
15:06 05.11.2025.

Da nije SAD-a ne bi ni bilo bivše Krepaline. Njihova je i škola narodnog zdravlja, Imunološki i tako u beskraj. Ili oni ili samodoprinosi