Onečišćenje zraka i dalje predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi i okoliš u Europi. Godišnje se u EU gotovo 240.000 smrtnih slučajeva pripisuje izloženosti lebdećim česticama koje su ključni zagađivač zraka, navodi se u najnovijoj procjeni utjecaja kvalitete zraka na zdravlje i okoliš koju je objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Potvrđeno je da je stanovništvo Europe i dalje izloženo koncentracijama onečišćivača zraka koje su znatno iznad preporučenih razina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Procjenjuje se da je 2022. najmanje 239.000 smrtnih slučajeva unutar EU prouzročeno onečišćujućim česticama iz zraka, 70.000 smrtnih slučajeva ozonom i 48.000 smrtnih slučajeva dušikovim dioksidom.
"Unatoč brojnim izazovima u smanjenju izloženosti onečišćujućim česticama iz zraka, aktualni podaci pokazuju trend poboljšanja. Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva uzrokovanih lebdećim česticama smanjio se za 45%, što je ohrabrenje na putu prema postizanju cilja smanjenja od 55 posto do 2030., kako je predviđeno EU Planom nulte stope onečišćenja. Nove EU direktive o kvaliteti zraka približavaju granične vrijednosti koje je postavila Europska unija standardima WHO-a, navode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Onečišćenje zraka ne utječe samo na ljudsko zdravlje, već i na okoliš, uključujući porast kiselosti tla i vode, oštećenje šuma i usjeva te smanjenje biološke raznolikosti.
"Osim toga, onečišćenje zraka doprinosi klimatskim promjenama jer brojna onečišćivači iz zraka, poput crnog ugljika, doprinose učinku zagrijavanja. EEA stoga naglašava važnost integriranog pristupa u borbi protiv onečišćenja zraka, koji uključuje smanjenje emisija iz različitih sektora, poput prometa, industrije i poljoprivrede. Također se upozorava na to da je od ključne važnosti povećati svijest javnosti o utjecajima onečišćenja zraka i poticati promjene u ponašanju ", navodi se u izvješću. Nedavno je na snagu stupila nova Direktiva o kvaliteti zraka u okolišu, kojom se granične vrijednosti kvalitete zraka EU približavaju standardima WHO-a, podržavajući daljnja smanjenja utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje u narednim godinama, a uvela se i obveza praćenja dodatnih onečišćujućih tvari kao što su ultrafine čestice, crni ugljik i amonijak.
Osim preuranjene smrti, važni su i učinci življenja s bolestima povezanim sa zagađenjem zraka. Čak 73 posto ekosustava u Europskoj uniji bilo je iznad kritičnih opterećenja. Tzv. akcijski plan nultog onečišćenja uključuje cilj smanjenja područja ekosustava u kojima taloženje dušika premašuje kritična opterećenja za 25 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. No malo je vjerojatno da će taj cilj biti ispunjen. Otprilike jedna trećina europskog poljoprivrednog zemljišta bila je izložena koncentracijama prizemnog ozona iznad vrijednosti praga prema pravilima EU. To je rezultiralo oštećenjem usjeva, smanjenim prinosima i procijenjenim ekonomskim gubicima od najmanje dvije milijarde eura!
>>> VIDEO Kao suho zlato: Ovu namirnicu Hrvati plaćaju najviše u EU, cijena je za 136 posto viša od prosjeka