Na krajnjem sjeveru Grenlanda, više od 1200 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga, nalazi se američka svemirska baza Pituffik, nekada poznata kao Thule Air Base. Kako piše njemački Der Spiegel, riječ je o posljednjoj aktivnoj američkoj vojnoj bazi na Grenlandu, s ključnom ulogom u sustavu ranog upozorenja na moguće ruske interkontinentalne rakete.
Oko 150 američkih vojnika, uz nekoliko stotina civilnih zaposlenika, ondje nadzire zračni i svemirski prostor, a baza se nalazi gotovo točno između New Yorka i Moskve. Upravo zbog tog položaja Grenland ima golem strateški značaj za Washington, ne samo zbog radara, nego i kao potencijalna operativna baza za moderne borbene zrakoplove poput F-35 te za planirani američki raketni štit „Golden Dome“. Američka vojska prisutna je na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata, uz suglasnost Danske, koja i danas vodi vanjsku politiku tog autonomnog teritorija s oko 60.000 stanovnika. Tijekom desetljeća SAD je ondje izgradio više vojnih objekata, a u prošlosti se čak razmatralo i skladištenje nuklearnog oružja ispod ledenog pokrova.
Kako navodi Der Spiegel, Danska se gotovo nikada nije otvoreno protivila američkoj vojnoj prisutnosti. Da Washington danas diplomatskim putem zatraži proširenje angažmana, Kopenhagen i Nuuk vjerojatno ne bi rekli ne. No problem je u tome što američki predsjednik Donald Trump, očito ne želi „lijepo pitati“. Trump i njegovi suradnici više su puta javno zaprijetili da bi SAD mogao preuzeti potpunu kontrolu nad Grenlandom, čak i silom. Zašto, nije posve jasno. Analitičarka britanskog think-tanka Chatham House Marion Messmer upozorava da nije objašnjeno zašto bi SAD-u za vlastitu obranu bila potrebna „potpuna kontrola“ nad otokom.
Često se kao razlog spominju prirodni resursi – zlato, rijetki metali, litij, nafta i plin – no stručnjaci upozoravaju da je njihova eksploatacija zbog ekstremne klime i gotovo nepostojeće infrastrukture iznimno skupa i zasad više teorijska nego realna. „O tome se govori desetljećima, ali često je riječ o fantazijama“, rekao je geolog Paul Bierman za Der Spiegel.
Prema pisanju američkih medija, Trump bi radije „kupio“ Grenland nego odmah posegnuo za vojnom silom. I Danska i Grenland takve su ideje u prošlosti već odbili. Ipak, iz Bijele kuće dolaze dvosmislene poruke. Dok pojedini republikanci upozoravaju da bi vojna aneksija bila neprihvatljiva, glasnogovornica američke vlade poručila je da su „sve opcije na stolu“, uključujući i vojnu.
U Europi, osobito u Danskoj, takve izjave izazivaju zabrinutost. Danska premijerka Mette Frederiksen jasno je dala do znanja da bi američki napad na Grenland značio kraj NATO saveza. Analitičari upozoravaju da bi napad jednog saveznika na drugog bio šok bez presedana. Grenland nema vlastitu vojsku, a danske snage na otoku su ograničene: nekoliko starijih brodova, helikopteri i jedno patrolno zrakoplovstvo. Ipak, Danska ima elitnu jedinicu Sirius, čiji vojnici s psećim zapregama patroliraju najnepristupačnijim dijelovima Grenlanda, upravo ondje gdje moderna vojna tehnika često nema smisla.
Zanimljivo je da SAD nema ni ledolomce ni zaprege, što dodatno otežava bilo kakve operacije u arktičkim uvjetima. „U Arktiku je iznimno teško ratovati, osobito ako nemate iskustva“, upozoravaju danski sigurnosni stručnjaci u razgovoru za Der Spiegel. Danska je zato najavila višemilijardna ulaganja u sigurnost Grenlanda: nove brodove za led, patrolne zrakoplove, radare, bespilotne letjelice, pa čak i 750.000 pari toplih vojnih čarapa od merino vune, prilagođenih ekstremnoj hladnoći.
Službeno, Danska tvrdi da su ta ulaganja usmjerena protiv mogućih prijetnji iz Rusije i Kine. No kako zaključuje Der Spiegel, mnogi na Grenlandu Trumpove prijetnje doživljavaju kao daleko konkretnije od bilo kakve ruske ili kineske opasnosti. Neki analitičari otvoreno priznaju da nova vojna oprema ima i jedan prešutni cilj, zadržati američke vojnike na distanci. Grenland tako ostaje ledeni otok na rubu svijeta, ali i potencijalna točka sukoba velikih sila, čija bi sudbina mogla imati posljedice daleko izvan Arktika.
Ova si Frederikson svakaj umišla! Ona bi proglasila kraj NATOa radi svoje kolonije! Ne bu išlo drugarice. Pita se sve suverene članice NATOa i ne buš ti odlučivala za vse nas. Propustili ste silne kineske i ruske brodove i kineske investicije na Grenland zbog svoje pohlepe, a sad bi da svi mi raspustimo NATO radi vaše egomanije još iz povjesti. Interes nas ostalih u NATOu, ali i u EUu je više da Grenland bude američki nego li vaš Danski!?? Jer, ako bi se rusi i kinezi dosjetili napraviti invaziju na Grenland valjda bi onda svi mi ostali, uključivo i Amere trebali ginuti na vaše aktiviranje članka 5!??? Ne bu išlo bistra drugarice soc. demokratkinjo.