POČELO ZASJEDANJE

Zaštita maloljetnika i odraslih ranjivih osoba na dnevnom redu Sabora HBK

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: 67. sjednica Sabora Hrvatske biskupske konferencije
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: 67. sjednica Sabora Hrvatske biskupske konferencije
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: 67. sjednica Sabora Hrvatske biskupske konferencije
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: 67. sjednica Sabora Hrvatske biskupske konferencije
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: 67. sjednica Sabora Hrvatske biskupske konferencije
14.11.2023.
u 11:58
Uz redovite članove HBK-a, na zasjedanju su prisutni i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, Zdenko Križić kao novi splitsko-makarski nadbiskup, ranije sedam godina gospićko-senjski biskup; vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina i subotički biskup mons. Ferenc Fazekas, koji je zaređen u Subotici 11. studenoga.
Pogledaj originalni članak

Redovito trodnevno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije počelo je u utorak u Zagrebu s motom da hrvatski biskupi promisle aktualnosti crkve u duhu Papinih poticaja, a to je prema predloženom dnevnom redu, među prvima, zaštita maloljetnika i odraslih ranjivih osoba.

Predsjednik HBK-a, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, u pozdravnom obraćanju otvorenom za medije, podsjetio je na misli pape Franje sa završetka prve sesije Sinode u Bazilici svetog Petra u nedjelju 29. listopada da je ljubav prema Bogu srž svega, a ne "naše strategije, ljudske računice, ili moda svijeta".

Hrvatski biskupi naglašavaju Papin zaziv kroz dva glagola: klanjati se i služiti. "Gospodin će nas voditi i pomoći da budemo više sinodalna i misionarska Crkva, koja se klanja Bogu i služi ženama i muškarcima našeg vremena", citirao je predsjednik HBK Papine riječi dodavši da će i biskupi na ovom zasjedanju promišljati o aktualnostima života Crkve u Hrvatskoj u duhu Papinih poticaja.

VEZANI ČLANCI

Nadbiskup Kutleša rekao je da će uz navedenu temu Sabor HBK razgovarati o pripremi proslave Jubilarne, 2025. godine te 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, izboru novog potpredsjednika HBK-a i novog člana Stalnog vijeća, o umirovljenim biskupima, o digitalizaciji župne administracije te planiranju i rasporedu događanja za 2024. godinu.

Kroz izvješća predsjednika pojedinih vijeća, odbora i ustanova HBK će se upoznati s aktualnostima s područja svoga djelovanja. Za vrijeme zasjedanja  biskupi će sudjelovati na predstavljanju knjige "Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan" te na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatskoga Caritasa. Izvješće sa 67. plenarnog zasjedanja u sjedištu HBK-a bit će priopćeno na njegovu kraju, u četvrtak, 16. studenoga, na tiskovnoj konferenciji u 12 sati.

Uz redovite članove HBK-a, na zasjedanju su prisutni i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, Zdenko Križić kao novi splitsko-makarski nadbiskup, ranije sedam godina gospićko-senjski biskup; vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina i subotički biskup mons. Ferenc Fazekas, koji je zaređen u Subotici 11. studenoga.

VEZANI ČLANCI

Biskupska sinoda crkveno je savjetodavno tijelo koje se od 1965. redovno održava svake tri godine. Biskupi iz različitih dijelova svijeta okupe se i zajedno promišljaju o nekoj temi koja je važna za Crkvu i društvo. Prema odluci pape Franje, aktualnoj sinodi prije samog zasjedanja biskupa prethodi sinodalni hod i vrijeme slušanja od dvije godine. Prvi dio tog hoda održava se u biskupijama i župama, gdje se potiču, razvijaju i njeguju procesi suodgovornosti svih članova Crkve. Tumači upućuju na namjere pape Franje da aktualnom sinodom demokratizira crkvu i oslobodi je klerikalizma.

PRIRODNA BARIJERA

Zaštite se od znatiželjnih pogleda: Ovih 7 biljaka rastu 'kao lude' i stvaraju savršen zaklon u samo jednoj sezoni

Svatko tko posjeduje vrt ili dvorište želi stvoriti vlastitu privatnu oazu, zaklonjeno utočište daleko od ostatka svijeta. Iako se ograda čini kao najočitije rješenje, živa ograda nudi neusporedivo više - ona diše, mijenja se s godišnjim dobima, prigušuje buku i hvata prašinu, pretvarajući običnu granicu posjeda u živopisan i dinamičan zid zelenila.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.