Kolumna

Žalosni petak u Jasenovcu postaje radosnim petkom

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Žalosni petak u Jasenovcu postaje radosnim petkom
17.04.2019.
u 08:34
Ono što se događa u Jasenovcu daje vjetar u leđa međureligijskom dijalogu na ovome prostoru. I što je još važnije – u drugi plan gura politiku i njezine interese
Pogledaj originalni članak

Trebalo bi petku pred Cvjetnicu u Jasenovcu promijeniti ime, tj. da se više ne zove “žalosni petak”, nego radosni, zbog poruke koju je koncentrirao u sebi, kao što se to desilo ove godine, tj. prošloga jasenovačkog petka kada se u tamošnjoj mjesnoj crkvi na bogosluženju okupila dva katolička nadbiskupa, dva biskupa i jedan pravoslavni episkop.

Za tako malo mjesto izniman događaj, a još je veći i značajniji kada se zna da se radi o Jasenovcu, koji je trajna neuralgična točka hrvatsko-srpskih i katoličko-pravoslavnih odnosa na ovim prostorima i čije žrtve trpe neviđenu nepravdu kada se na njihovoj muci grade političko-povijesni mitovi, kojima je cilj isključivo trajna nestabilnost odnosa između Hrvata i Srba, katolika i pravoslavaca na ovim prostorima.

“Žalosni petak” tj. Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji, kako se službeno zove projekt koji je na globalni poticaj pape Ivana Pavla II., praktički, pokrenuo požeški biskup mons. Antun Škvorčević, postao je relevantan događaj ne samo za tu biskupiju i taj kraj, nego i mnogo šire, tj. prije svega za međucrkvene odnose katoličke i pravoslavne crkve. Očigledno je i to da mons. Škvorčević ima dobrog partnera i sugovornika u novom pakračkom episkopu Jovanu (Ćulibrku), kojega su, sjećate se, odmah po dolasku etiketirali da je “niški specijalac”, želeći ga zacijelo u startu eliminirati s javne scene, no upravo su mu dobri odnosi s požeškim biskupom i rad na međusobnom zajedništvu sačuvali leđa.

Zapravo, ono što se događa u Jasenovcu daje vjetar u leđa međureligijskom dijalogu na ovome prostoru. I što je još važnije – u drugi plan gura politiku i njezine interese. Tako se očekuje da će se na ovogodišnjoj vjerskoj komemoraciji, upravo na inicijativu biskupa Škvorčevića i episkopa Jovana, održati prvi molitveni skup na kojemu će biti prisutni predstavnici svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, ali bez političara. Odnosno, neće biti u sklopu postojećih tradicionalnih komemoracija. Na taj se način žrtve, kako jasenovačkog logora tako i Bleiburga i svih ostalih stratišta, izmješta iz fokusa onih koji njima žele manipulirati ili trgovati i stavlja ih se isključivo u duhovni kontekst. Taj je potez već povukao episkop Jovan čim je došao, kada na liturgijskom slavlju u pravoslavnoj jasenovačkoj crkvi, odmah po svome dolasku u Pakrac, nije dopustio nikakav politički tandrbal.

Biskup Škvorčević ovoga se petka u Jasenovcu pozvao i na zajednički stav episkopa SPC i biskupa HBK, koji su se 17. siječnja ove godine susreli u Požegi, a to je da “duboko žale svaku nedužnu žrtvu bilo koje vjere, naroda ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti” te da “svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje čuvamo spomen na nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima”. Ohrabrujuće, zar ne.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

PR
prajdali100
12:54 17.04.2019.

Darko, da li se u taj " dijalog" uklapa i posjet Milorada Dodika ovom papi ? Hvala.

JO
jocoudriga
09:56 17.04.2019.

"Međureligijiski dijalog" nije ništa drugo već politika suprotstavljenih strana koje se u "dijalog" upuštaju.

BA
bakulušić
23:09 18.04.2019.

Samo istina može donijeti radosne petke i međureligijski dijalog, samo istina može istisnuti politiku iz Jasenovca. Sve drugo je laganje i nadlagivanje a tu Hrvati nemaju nikakve šanse. Zna se tko je svjetski prvak u toj disciplini.