Nakon višemjesečnih natezanja i rastezanja političke drame oko izbora preostala tri suca Ustavnog suda i predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, danas se u Saboru u isto vrijeme, ali na dva mjesta, raspravljalo o tim temama – u sabornici na plenarnoj sjednici i na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe. Na sjednici Odbora sve se riješilo brže. I to iz osmog pokušaja jer je HDZ do sada čak sedam puta, skidanjem te točke s dnevnog reda, blokirao i opstruirao davanje mišljenja o kandidatima za čelnu poziciju na Vrhovnom sudu. Za razliku od prijašnjih sedam sjednica, na ovoj današnjoj HDZ nije tražio nikakve izmjene dnevnog reda pa je na kraju, iz osmog pokušaja, Odbor konačno dao mišljenje o dvjema kandidatkinjama i jednom kandidatu za novog čelnika ili čelnicu Vrhovnog suda.
Glasanje o njima nije završilo jednoglasnom podrškom, no glasovima većine članova i članica Odbora svi su dobili pozitivno mišljenje te je predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću upućeno pozitivno mišljenje za svih troje, i za sutkinju Visokog trgovačkog suda Mirtu Matić, i za profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić i zagrebačkog odvjetnika Šimu Savića. Lijeva oporba podržala je samo Mirtu Matić, predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) izjasnio se protiv nje, dok su kod ostalih dvoje kandidata ostali suzdržani. Sada predsjednik države, kao jedini ovlašteni predlagatelj, treba Saboru predložiti svog kandidata ili kandidatkinju. Mišljenje Odbora za pravosuđe ni na koji način ne obvezuje predsjednika niti postoji rok u kojemu je on Saboru dužan podnijeti svoj prijedlog. No, kako je već poznato, Milanović se već ranije izjasnio da će njegova kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda biti sutkinja Mirta Matić. I kada predsjednikov prijedlog stigne u Sabor o njemu se odlučuje običnom većinom. Valja samo podsjetiti kako se na imenovanje novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda čeka više od godinu dana, sve od smrti dotadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića u ožujku prošle godine. U međuvremenu su propala dva javna poziva i Odbor je tek u ovom trećem postupku – koji se vremenski poprilično oduljio jer je Odbor kandidate saslušao još 1. prosinca prošle godine – uspio izglasati pozitivna mišljenja o kandidatkinjama i kandidatu koje upućuje predsjedniku Milanoviću.
Kada je pak riječ o plenarnoj raspravi u sabornici na temu izbora preostala tri ustavna suca – ona je trajala tri i pol sata, i svela se na posve identične optužbe vladajućih i oporbe. "Premijer Andrej Plenković, HDZ i vladajući blokiraju Ustavni sud", tvrdili su opetovano zastupnici i zastupnice lijeve oporbe. "SDP i lijeva oporba blokiraju Ustavni sud", ponavljali su tvrdokorno zastupnici i zastupnice vladajuće većine, uglavnom iz redova HDZ-a. A nakon što su SDP i Možemo! argumentima potkrijepili svoje tvrdnje o HDZ-ovoj blokadi Ustavnog suda, napustili su sabornicu pa je većinu vremena HDZ o izboru preostalih ustavnih sudaca raspravljao sam sa sobom, uz prisustvo tek troje oporbenih zastupnika koji su bili ostali u sabornici.
No, raspravu je najprije otvorio Nino Raspudić iz kluba nezavisnih zastupnika kazavši da se, vezano uz izbor ustavnih sudaca, ne radi o sukobu vladajućih i oporbe već o političkoj trgovini između HDZ-a i SDP-a te da klub nezavisnih zastupnika "u toj kaljuži i lakrdiji neće sudjelovati", misleći i na raspravu i na samo glasanje. Mostov Ante Kujundžić optužio je i vladajuće i ljevicu da su se doveli u poziciju "egzekutora Ustavnog suda", dok je Marijana Puljak (Centar) kazala da je Ustavni sud danas u krnjem sastavu samo zato što se HDZ i SDP ne žele dogovoriti te da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji gdje ustavne suce bira jedan jedini organ, parlament.
Nakon kraće stanke rasprava je nastavljena. "Ustavni sud nije ni HDZ-ov, ni SDP-ov, ni oporbeni, ni vladajući. Ustavni sud je institucija Republike Hrvatske i njegova je zadaća štititi Ustav i građane, uključujući i od samovolje vlasti. Mi u SDP-u nismo protiv izbora ustavnih sudaca, mi želimo funkcionalan Ustavni sud, ali nećemo sudjelovati u izboru po modelu ucjene, ultimatuma i političke trgovine", kazao je uvodno SDP-ov Saša Đujić, referirajući se na prijedlog vladajućih i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je, nakon prošlotjedne sjednice koju je oporba demonstrativno napustila, uputio u Sabor, a odnosi se na Željka Pajalića i Mladena Sučević, koje je nominirala većina, te Gorana Selaneca, za kojeg u HDZ-u tvrde da je bio uvjet ljevice.
"SDP neće dati ruku za izbor sudaca koji se javnosti predstavljaju kao rezultat dogovora, a zapravo su rezultat zatvorenog paketa i pritiska vladajuće stranke i Andreja Plenkovića. Ovo nije dogovor, to je ucjena. SDP ne traži svoje ustavne suce, mi tražimo kandidate koji neće odlučivati prema političkom dugu već prema savjesti. Problem je u tome što HDZ dogovor zamišlja kao našu kapitulaciju pred premijerovom ucjenom. Puno je opasnije izabrati poslušne suce nego inzistirati na dogovoru. HDZ ponovno opet radi ono što radi godina, da institucije doživljavao kao svoje vlasništvo. SDP ne ruši državu ni Ustavni sud, SDP ne blokira institucije, kako to HDZ tvrdi. Posve suprotno, SDP odbija sudjelovati u njihovu političkom zarobljavanju. SDP neće biti "protiv" zato što je oporba, SDP neće biti "protiv" iz inata ili kaprica ili zbog stranačkog nadmetanja, ali neće biti ni "za" ako se od nas traži da budemo smokvin list za političko preuzimanje Ustavnog suda. SDP ne traži svoje suce, nego suce koji neće služiti nikome osim Ustavu. Ako vladajuća većina nema 101 ruku, onda to nije razlog za optuživanje oporbe, nego za ozbiljan razgovor. Mi to odbacujemo", poručio je Đujić. Nastavio je da ništa nije sporno oko predložena tri suca, ocijenivši ih ljudima s integritetom koji bi bili dobri suci. Ali je dodao da je i ostalih deset sudačkih kandidata sličnih karakteristika.
"Loš izbor Ustavnog sud nije pogreška za jedna dan već je pogreška za idućih dosta godina. I zato je odgovorno ne dizati ruku za ono što je dogovoreno u nekoj zatvorenoj sobi. Prava je odgovornost čuvati kriterije i braniti nezavisnost institucija. Zato nećemo pristati na to da Sabor bude samo dekor, da zastupnici budu samo glasački stroj. Ni premijer, ni Vlada, ni HDZ ne biraju ustavne suce. Ustavne suce bira Sabor. I zato pozivamo na ozbiljan razgovor o kandidatima, kriterijima, neovisnosti i povjerenju u ustavne suce. HDZ-u poručujemo – prestanite s optužbama, vratite se dogovoru i prestanite Ustavni sud smatrati političkim plijenom. A građanima poručujemo – SDP neće dati ruku za političku trgovinu oko Ustavnog suda jer želimo da suci budu neovisni, Ustavni sud mora biti čuvar Ustava. Nakon ovoga danas nećemo više sudjelovati u raspravi jer su vladajući sami sa sobom sve ovo dogovorili. Stoga, kolege vladajući, sami sa sobom raspravljajte i glasajte", poručio je Đujić dodajući kako je nakon svega izgledno ponavljanje natječaja i u tom ponovljenom procesu SDP će biti spreman na dogovor, ali bez ucjena, bez ultimatuma i bez političke trgovine institucijama. Pošto je on završio s iznošenjem SDP-ova stava, svi SDP-ovi zastupnici i zastupnice napustili su sabornicu odbijajući dalje sudjelovati u raspravi koju su nazvali "predstavom".
Da ni klub stranke Možemo! neće podržati ovaj prijedlog vladajuće većine, jasno je potvrdila Sandra Benčić. "Dogodila su se dva presedana kod izbora ovih ustavnih sudaca. Prvi je taj što se u izbor ustavnih sudaca izravno umiješao premijer Plenković. On je postavio kriterije i uvjete za pregovore te tražio vezanje izbora predsjednika Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca u paketu, što je izazvalo zgražanje jer su ustavni stručnjaci, a i Ustavni sud prije nekoliko godina, rekli da to nije u skladu s Ustavom. Plenković je dvaput razgovore o tome prekinuo svojim presicama postavljajući svoje uvjete koje nitko ne može prihvatiti. Plenkoviću je kriterij za razgovore bi da će on imati "svoju većinu na Ustavnom sudu". Nitko normalan na to ne može pristati. Teza da bi parlamentarna većina imala svoju većinu u Ustavnom sudu i da bi Ustavni sud trebao reflektirati odnos snaga u parlamentu je duboko protuustavna. Mi na bilo čiju većinu u Ustavnom sudu nećemo pristati. A drugi je presedan to što je prijedlog troje kandidata na plenum upućen bez dogovora s oporbom, bez dvotrećinskog dogovora, što se nikada prije nije dogodilo. To pokazuje koliko je Plenković parlament učinio nepotrebnim, a moć je koncentrirao samo u svojim rukama. To je još jedan dokaz samovolje Andreja Plenkovića da će biti po njegovom ili neće biti nikako, mada Plenkovića u cijelom tom procesu nije niti smjelo biti. On u tome nema pravo sudjelovati. Nije to jedini put i jedini korak prema centralizaciji, to je zapravo trčeći korak prema autokraciji. A nakon što je sedam puta blokirao proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, javnost uvjerava da je opozicija ta koja blokira proces izbora ustavnih sudaca. I sad ću s ponosom reći – da, opozicija ne dozvoljava i blokira to da premijer kadrovira Ustavni sud. Da sam mogla blokirala bih ga i kada je birao i Soptu i Turudića i Mikulića, no tada su bile dovoljne ručice obične većine. Naše ručice za ovo svoje još jedno kadroviranje Plenković neće dobiti. Niste čak ni sportaše mogli pustiti na miru od vaših kadroviranja. Blokirat ćemo Plenkovićev radar za kadar", rezolutna je bila Sandra Benčić.
HDZ-ov Ivan Malenica, inače predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je u sabornici prvotno i obrazložio prijedlog Odbora za izbor trojice sudaca, optužio je oporbu da je na plenarnu sjednicu htjela progurati svih 13 kandidata, i to isto bez dogovora s većinom. Benčić mu je zahvalila što je to rekao jer je time razotkrio da je HDZ-u najgori ishod da se na plenarnoj sjednici raspravlja o svim kandidatima te da zastupnici imaju prilike odlučivati o svakome od njih. Potom su i zastupnice i zastupnici Možemo! napustili sabornicu. Malenica je potom ustvrdio da se izboru sudaca pristupilo ispravno i da je sam izbor dobar. "Kandidati koji su danas pred nama imaju višegodišnje iskustvo i profesionalni integritet. Zato pozivam sve zastupnike da sudjelujemo u izboru ustavnih sudaca", reče Malenica.
HDZ-ovi zastupnici i zastupnice mahom su zatim uzvraćali da SDP i Možemo! konstantno opstruiraju izbor i ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, te da su oni ti koji su odustali od razgovora. Mostov Nikola Grmoja ocijenio je kako u ovoj priči nema nevinih jer i jedni i drugi žele kontrolu nad Ustavnim sudom. "I dobro je da građani vide da Ustavni sud nije nikakvo stručno već političko tijelo u kojem političke stranke žele imati svoje ljude koji će onda donositi odluke kako odgovara jednima ili drugima", kazao je Grmoja poručivši na kraju i HDZ-u i ljevici: "Sami ste se u ovo uvalili, sami ste ovo skuhali pa sad sami to i jedite".
Marijana Puljak iz Centra predložila je pak novi model izbora kojim bi se ovakve situacije ubuduće mogle izbjeći. Taj model ima četiri načela: pet sudaca birao bi Sabor, četiri predsjednik Republike, uz mišljenje neovisne stručne komisije, a četiri više sudova zajedno, a svi bi bili birani na deset godina bez mogućnosti reizbora. Također, vrijedila bi i zabrana kandidature bivšim stranačkim dužnosnicima. "Tim modelom izbora nitko nema kontrolu nad Ustavnim sudom pa ne bi bilo stranačke kolonizacije Ustavnog suda", ustvrdila je Puljak, dok se Glasova Anka Mrak Taritaš nadovezala kazavši: "Kako se zove to kada premijer kaže: "Ili će biti onako kako ja kažem ili neće biti nikako"? To se zove autokracija, a mi duboko idemo u autokraciju. Zbog svega što rade HDZ i Plenković na idućem će se natječaju javiti još manje kandidata za ustavne suce jer ljudi neće htjeli ugrožavati svoj integritet.
Slične je argumente o Plenkovićevoj ucjenjivačkoj samovolji iznijela i Dalija Orešković (DOSIP). Na kraju su o temi ostali raspravljati samo oni iz kluba HDZ-a. "Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina, što znači 101 ruka. Vladajuća većina ima 79 ruku, a te još potrebne 22 ruke ne možemo imati jer oporba ne želi sudjelovati u tom izboru. Kod njih za to nema volje, oni guraju neki svoj kapric i njihov bijeg iz sabornice vezano uz ovu temu zapravo je njihov poraz. SDP želi politički Ustavni sud. Smrtno smo se uvrijedili pa neka sad strada Ustavni sud, eto, tako se ljevica odnosi prema Ustavnom sudu. Oni parazitiraju na ovoj temi", rekao je HDZ-ov Josip Borić na što se nadovezao Nikola Mažar iz iste stranke riječima: "Ovo danas je vrhunac poraza licemjerne politike dijela oporbe. Danas kada više ne mogu manipulirati i građanima lagati, onda ih u sabornici nema."
A teza Hrvoja Zekanovića iz HDZ-ova kluba bila je da SDP sve ovo radi kako im Ustavni sud jednom opet ne bi rekao da im se "Zoki ne može protuustavno kandidirati za premijera". Sabor sutra nastavlja s radom glasanjem o dosad raspravljenim točkama, ali je i dalje upitno hoće li se među njima naći i glasanje o trojici kandidata za suce Ustavnog suda, jer su SDP i Možemo! ustrajni u odluci da u izboru "po modelu ucjena i ultimatuma" neće sudjelovati.