Na temelju odluke Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, od 23. rujna 2025. ukida se tvrtka Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o., a njezina se imovina i poslovanje bez naknade prenosi na Vodovod Brač d.o.o. Time Vis gubi status samostalnog isporučitelja vodnih usluga i više neće imati pravo samostalno naplaćivati ni isporučivati vodu.
"Otok Vis toliko je specifičan da je i dio UNESCO-vog Geoparka Viški Arhipelag. Upravo zbog svoje geološke građe, Vis je jedan od rijetkih jadranskih otoka s vlastitim izvorima pitke vode. Ta prirodna jedinstvenost dodatno potvrđuje potrebu za posebnim modelom upravljanja vodnim resursima prilagođenim lokalnim uvjetima. Vis je jedini otok u Republici Hrvatskoj koji nema priključak vode s kopna ili s drugog otoka, ima svog javnog vodnog isporučitelja i ima vlastite izvore vode.
Iz tog razloga su i Gradska vijeća gradova Komiže i Visa donijela odluke kojima se traži upućivanje zahtjeva za izmjenama Zakona o vodnim uslugama i Uredbe o uslužnim područjima s ciljem uvažavanja ove jedinstvenosti i uspostave samostalnog uslužnog područja za otok Vis", objavio je gradonačelnik Komiže Ivica Vitaljić na stranicama grada.
Kultiurni radnici Visa najavili su mirni prosvjed u subotu, a javnosti su uputili i apel koji prenosimo u cijelosti:
"Pomno pratimo zbivanja na otoku Visu i odluku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja bi trebala stupiti na snagu 23. rujna i kojom bi Vis trebao ostati bez vlastitog vodovoda, premda je jedini hrvatski otok s vlastitim izvorima vode. Viškom vodom sada bi se, zbog administrativne odluke, trebalo upravljati s otoka Brača.
Od nas kulturnih radnika i radnica ne bi se očekivalo da se bavimo vodovodnim pitanjima, pa ipak, ovdje se ne radi samo o administrativnom ili vodovodnom pitanju. Ne radi se čak ni samo o budućnosti jednog otoka, već o paradigmi razvoja i upravljanja zajedničkim dobrima.
Tisućama godina, otok Vis razvijao se zahvaljujući vlastitim izvorima vode. Upravo je zbog vode ovdje nastao i najstariji grad na Jadranu, antička Issa. Kroz čitavu povijest Vis je bio "Ključ Jadrana", geostrateški ključan otok. Danas je Vis jedini otok u Hrvatskoj koji se oslanja isključivo na vlastite izvore pitke vode, ima vlastito vodovodno društvo i nije spojen na vodovodnu cijev s kopna. Uz to, UNESCO je Vis proglasio Geoparkom upravo zbog izuzetne geološke i hidrogeološke raznolikosti.
Međutim, Vis nije samo važan zbog svojih prirodnih dobara, već je tisućljećima bio i ishodište i stjecište kultura, od ilirskih gradina do anonimnih rukopisa u suhozidu, preko antičkih i rimskih spomenika, pa sve do 20-og stoljeća. Početkom 30-ih godina prošlog stoljeća na Visu kao i na Svecu djelovala je jedna od važnijih umjetničkih kolonija koju su sačinjavali slikari Đuro Tiljak, Mirko Kujačić, Ignjat Job, Vinko Foretić, te fotograf Franjo Fuis. Nadahnuti pričama o komiškim ribarima, došli su u viški arhipelag kako bi se posvetili prikazivanju tradicionalnog načina života i rada u otočnoj zajednici. Njihov doprinos umjetnosti bila je deromantizacija ribarskog života i postavljanje društvenog i ekonomskog pitanja u prvi plan.
Tih je godina na Visu boravio i stvarao i jedan od naših najvećih pjesnika, Tin Ujević, koji je nadahnuto pisao o "jadranskim Filipinima" u dubokom srcu dubokoga mora, te u svom tekstu "Nit u srcu mora - Komiža na Visu" također spomenuo vodu: "Mislim da će dječica koja se ovdje kupaju biti zdrava kao kremen, žilava i imati energije u životu; u najmanju ruku bit će ljudi koji cijene vodu i konsekutivni učinak pranja u čistoj i živoj vodi."
Višani i Višanke cijene svoju vodu, jer znaju da bez vode nema Visa, ni života. Ovo nije samo vodovodno pitanje, niti je voda samo administrativno pitanje. Stoga, kao radnice i radnici u kulturi, podržavamo Plan 42, za proglašenje otoka Visa 42. vodouslužnim područjem, kao i miran prosvjed koji je najavljen za subotu 20. rujna na otoku Visu.
Zajedno sa stanovnicima i stanovnicama Visa, kulturni radnici/ce koji žive ili borave i stvaraju na Visu: Anela Borčić, Senko Karuza, Lara Mitraković, Siniša Brajčić, Joško Božanić, Dobrila Cvitanović, Ante Božanić Pepe, Dinko Božanić, Ivica Jončić, Natalia Borčić Peuc, Robert Perišić, Goran Bogdan, Jasna Bilušić, Aleksandar Cvjetković, Srećko Horvat, Marko Pogačar, Maša Ljotić-Plichta, Alma Čače, Katarina Fiamengo, Saša Skenderija, Stephanie Krueger, Nilla Axelsson Siriscevic, Saša Savanović, Domagoj Smoljo, Carmen Weisskopf, Manuška Roskam, Bruna Bebić, Pavo Marinković, Ana Maras Harmander, Nika Petrović, Domink Šabić, Nina Vojtjeh, Goran Navojec, Marija Škaričić, Milivoj Beader."