Veliko nevrijeme praćeno tučom pogodilo je u utorak dijelove Hercegovine, ostavljajući iza sebe goleme štete na poljoprivrednim površinama, kućama i vozilima. Prema pisanju Klix.ba, led veličine oraha poharao je brojne krajeve, a prve procjene govore o milijunskim gubicima. Najteže je pogođeno područje Nevesinja, posebno selo Bratača, gdje su poljoprivredni usjevi gotovo u potpunosti uništeni. - Ono što se može reći u ovom trenutku, odnosno neposredno nakon nevremena, jest da je šteta ogromna i da se radi o milijunskim iznosima - izjavio je načelnik Nevesinja Milenko Avdalović.
Stanovnici već prijavljuju štetu na obiteljskim kućama i drugim objektima, dok Stožer za izvanredne situacije obilazi teren kako bi utvrdio razmjere posljedica. - Ljudi prijavljuju štetu na objektima nakon nevremena. Stožer za izvanredne situacije pregledava stanje na terenu pa ćemo shodno tome reagirati - rekao je Avdalović.
Dodao je kako ovakvo nevrijeme ne pamte ni najstariji stanovnici toga kraja. - Nevesinje ovako nešto ne pamti. Hercegovinu je nevrijeme opustošilo. Mislim da se u posljednjih 50 godina ovako što ne pamti - kazao je za RTRS.
Prema informacijama koje prenosi N1 BiH, područje je zahvatila superćelijska oluja, jedna od najopasnijih vrsta grmljavinskih sustava. Posljedice nevremena obišla je i ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić. Kako prenosi RTRS, u Berkovićima je oštećeno oko 40 poljoprivrednih gospodarstava, dok se u Nevesinju šteta na usjevima, stambenim objektima i automobilima procjenjuje na milijunske iznose. Nadležne institucije najavile su da će, uz potporu Vlade Republike Srpske, tražiti način kako pomoći stanovnicima i gospodarstvima pogođenima ovom elementarnom nepogodom.
Superćelijski sam prije par dana opisao što mislim da je bitno reći o ovoj temi. Dok, evo, pravim ajvar (nije rano), oblaci prijete neuspjehom. Bolje je da Vas ja plašim, nego da Vas realnost ugrize. Britanski The Independent (preko Reutersa) sada upozorava da klimatske promjene “pogađaju ranjive indonežanske trans seksualne radnice”. Novine ozbiljno objašnjavaju kako 43-godišnja indonežanska trans žena najmanje desetljeće doživljava pad prihoda od seksualnog rada kao odgovor na promjene vremenskih prilika. Budući da kišna sezona sada traje dulje nego inače u pokrajini Zapadna Java i sa sobom donosi jake vjetrove, ona uzima čak 80 posto svoje zarade. Članak inzistira na tome da zapravo trans seksualne radnice najviše pate jer ne mogu tražiti klijente vani po lošem vremenu. „Indonezija je posebno osjetljiva na učinke klimatskih promjena, a trans žene, koje se više suočavaju sa stigmom i marginalizacija od trans muškaraca ili drugih LGBTQ+ Indonežana, također su među onima koji su najteže pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima.” Postoji čak i istraživač koji se usredotočuje na to kako klimatske promjene utječu na transrodne Indonežane, Arif Budi Darmawan, koji tvrdi da iako indonezijska vlada ima planove za upravljanje utjecajima klimatskih promjena, ne uzima u obzir kako one utječu na trans osobe. “Spominju se žene, starije osobe i osobe s invaliditetom, ali nema odredbe za seksualne i rodne manjine”, rekao je.