- Nasilni protuvladini prosvjedi nastavljeni diljem Irana
- Bolnice su preopterećene, velik broj teško ranjenih
- Deseci poginulih, tisuće uhićenih prosvjednika
- Vlasti prijete silom, međunarodna zajednica zabrinuta
23:51 - Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta, predložila je koje korake kontinent mora poduzeti kako bi izvršio pritisak na iransku vladu. Kao i mnogi drugi europski čelnici, pohvalila je "hrabre" iranske prosvjednike na društvenim mrežama, rekavši da ih se čuje i da će "promijeniti povijest". No rekla je da suočavanje s gnjevom teheranskog režima "potrebno je više od pukih riječi" te da Europa može djelovati "tako što će Korpus islamske revolucionarne garde označiti kao terorističku organizaciju i hitno proširiti sankcije EU-a na sve one pojedince koji podupiru režim represijom, nasiljem i ubojstvima". Ranije je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da Europa "u potpunosti stoji iza" prosvjednika i osudila represiju njihovih demonstracija.
22:56 - Osoblje iz tri bolnice u Iranu reklo je za BBC da su njihovi objekti pretrpani mrtvim ili ozlijeđenim pacijentima, dok se nastavljaju veliki prosvjedi protiv vlade. Liječnik u jednoj teheranskoj bolnici rekao je da je bilo "direktnih pucnjeva u glave mladih ljudi, kao i u njihova srca". Dvoje medicinskih radnika koji su razgovarali s BBC-jem rekli su da su liječili prostrjelne rane od bojevog streljiva i čahure. Bolnički djelatnik u Teheranu opisao je "vrlo strašne scene", rekavši da je bilo toliko ranjenih da osoblje nije imalo vremena za oživljavanje. "Oko 38 ljudi je umrlo. Mnogi od njih nisu ni stigli do bolnice", dodao je.
"Broj je bio toliko velik da nije bilo dovoljno mjesta u mrtvačnici, tijela su bila složena jedno na drugo", tvrdi za BBC.
22:42 - U obraćanju na državnoj televiziji Revolucionarna garda (IRGC), elitna sila koja je slomila prethodni val nemira, optužila je "teroriste" da su u protekle dvije noći napadali vojsku i policijske baze. Rekla je da je nekoliko građana i pripadnika snaga sigurnosnih ubijeno te da je zapaljeno javno i privatno vlasništvo. Očuvanje dostignuća Islamske revolucije i održavanje sigurnosti "crvena je linija", istaknuo je IRCG.
Nakon što je pala noć u subotu, nove snimke objavljene na internetu prikazuju nove prosvjede u brojnim četvrtima glavnog grada Teherana i nekoliko drugih gradova, uključujući Rašt na sjeveru, Tabriz na sjeverozapadu te Širaz i Kerman na jugu. Državni mediji rekli su da je općinska zgrada zapaljena u Karaju, zapadno od Teherana. Snimke državne televizije prikazale su pogrebe članova snaga sigurnosti koji su poginuli u napadima u gradovima Širazu, Komu i Hamedanu. Na snimkama objavljenima u petak na društvenim mrežama vide se gomile ljudi okupljene u Teheranu i požare na ulicama glavnog grada. U jednom videu može se vidjeti noćni prosvjed u teheranskom okrugu Saadatabad i muškarac koji govori da su prosvjednici preuzeli to područje. "Masa dolazi. Smrt diktatoru, smrt Hameneiju", rekao je, misleći na vrhovnog vođu Alija Hameneija.
Prosvjednike iz inozemstva ohrabruje sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog s vlasti islamskom revolucijom 1979. godine. U svojem najnovijem apelu na X-u, Reza Pahlavi, koji boravi u SAD-u, poručio je: "Naš cilj više nije samo izići na ulice; cilj je pripremiti se za zauzimanje gradskih središta i njihovo zadržavanje." Također je pozvao "'radnike i zaposlenike u ključnim sektorima gospodarstva, posebno u prometu, nafti, plinu i energetici", da počnu nacionalni štrajk. Trump je u četvrtak rekao da nije sklon susretu s Pahlavijem, što je znak da čeka da vidi kako će se kriza razviti prije nego što pruži potporu nekom od oporbenih vođa.
21:33 - Iako su razmjeri ovih prosvjeda u Iranu izvanredni, sami prosvjedi nisu ništa novo za Iran. Prosvjedi se redovito održavaju još od 1990-ih. Ovo su neka od najvažnijih razdoblja nemira:
1999. - Studentski prosvjedi
Prosvjedi protiv medijske represije zahvatili su glavni grad i sveučilišne kampuse. Studenti su zahtijevali zaštitu građanskih sloboda i podržali program reformističkog predsjednika Mohameda Khatamija tijekom borbe za vlast između umjerene struje i konzervativaca.
2009. - Zeleni pokret
Vlada se 2009. suočila i s raširenim prosvjedima zbog tvrdnji da su iranski izbori namješteni u korist konzervativnog predsjednika Mahmooda Ahmadinedžada. To je postalo poznato kao Zeleni pokret.
2017.-2018. - Prosvjedi zbog troškova života
Iran se također suočio s valom prosvjeda zbog cijena hrane i nezaposlenosti među radničkom klasom i Irancima s nižim prihodima od kraja prosinca 2017., koji su se proširili iz Mašhada, trećeg najvećeg grada. Uglavnom spontani i decentralizirani, prosvjedi su se brzo proširili na političke, antisistemske slogane.
2022. - Slobodan život žena
Klerikalni režim zemlje 2022. i 2023. godine su uzdrmali masovni nemiri koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iranske Kurdkinje Mahse Amini u pritvoru moralne policije zadužene za provođenje strogih pravila odijevanja. To je postalo poznato kao pokret za slobodu ženskog života. Više od 500 ljudi poginulo je u višemjesečnim sigurnosnim akcijama, a više od 22 000 je pritvoreno. Prosvjedi su na kraju utihnuli jer ih je vlada brutalno ugušila. Ali ustupili su mjesto tihom prkosu, jer je sve više žena počelo ignorirati obavezni kodeks odijevanja hidžaba.
21:16 - "Iran gleda na SLOBODU, možda kao nikada prije", rekao je Trump danas na Truth Socialu. "SAD je spreman pomoći!!!" Jučer je u Bijeloj kući Trump rekao da će Teheran "vrlo snažno" udariti ako vlada "počne ubijati ljude". Dužnosnici Trumpove administracije vodili su preliminarne razgovore o tome kako izvesti napad na Iran, ako bude potrebno da se ispune Trumpove prijetnje. Pregovarali su i o tome koja bi mjesta mogla biti meta, rekli su američki dužnosnici. Jedna od opcija o kojoj se raspravlja je veliki zračni napad na više iranskih vojnih ciljeva, rekao je jedan od dužnosnika. Drugi dužnosnik rekao je da ne postoji konsenzus o tome koji postupak poduzeti te da nikakva vojna oprema ili osoblje nisu premješteni u pripremi za napad, piše Wall Street Journal. Dužnosnici su upozorili da su ovi razgovori dio normalnog planiranja. Nema znakova neposrednog napada na Iran, rekli su.
16:56 - Iranska policija savjetovala je građanima da pomno prate svoje "mlade" zbog izvješća o oštećenoj imovini tijekom prosvjeda. Policija je u priopćenju koje je prenio iranski državni medij IRIB pozvala obitelji da "budu oprezne s mladima i tinejdžerima, s obzirom na čvrstu odluku da se neće tolerirati nasilje". "S obzirom na prisutnost terorističkih skupina i naoružanih pojedinaca na nekim okupljanjima sinoć i njihove planove za ubijanje te čvrstu odluku da se ne tolerira nasilje i da se odlučno postupa s onima koji prave nerede, obiteljima se toplo savjetuje da vode računa o svojoj djeci i tinejdžerima kako bi zaštitili živote i imovinu građana", navodi se u izjavi.
Izjava dolazi nakon što je iranski državni odvjetnik Mohammad Movahedi Azad upozorio da će prosvjednici koji počine djela vandalizma usmjerena na javnu imovinu biti optuženi za "moharebeh", što se prevodi kao "vođenje rata protiv Boga", prema IRIB-u. Moharebeh se može kazniti smrću.
Državni odvjetnik je naglasio da će se pravni postupci protiv prosvjednika provoditi "bez blagosti, milosti ili popuštanja", prema poluslužbenoj novinskoj agenciji Tasnim. "Optužbe protiv svih koji prave nerede su iste. Bilo da se radi o pojedincima koji su pomagali onima koji prave nerede i teroristima u uništavanju i oštećivanju javne sigurnosti i imovine, ili o plaćenicima koji su se naoružali i izazvali strah i teror među građanima". Rekao je da su "svi kriminalci u ovom slučaju neprijatelji".
16:29 - U ponedjeljak se u glavnom gradu Irana očekuje veliki protuprosvjed kako bi se "osudili postupci onih koji prave nerede" usred proturežimskih prosvjeda diljem zemlje, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Tasnim. Skup bi trebao početi u Teheranu u 14 sati. U petak su se već neki prosvjednici okupili u protuprosvjedima kako bi izrazili podršku vladi zemlje. Proreformski medij IranWire potvrdio je da su u petak u nekoliko iranskih gradova održani provladini prosvjedi, ali razmjeri tih protuprosvjeda nisu jasni.
13:55 - Iranska državna televizija objavila je snimke spaljenih primjeraka Kurana. Prema navodima turskog novinara Ragıpa Soylua na platformi X, emitiranjem prizora zapaljenih zgrada televizija nastoji prikazati prosvjednike kao "naoružane kriminalce". Istodobno se društvenim mrežama proširila snimka vatre i gustog dima u blizini najveće džamije, koju je na platformi X objavila iranska aktivistica i novinarka Masih Alinejad.
12:30 - Masovni protuvladini prosvjedi u Iranu ne jenjavaju, a nasilje na ulicama ostavlja sve teže posljedice. Prema informacijama BBC-ja, bolnice u više iranskih gradova nalaze se na rubu kolapsa zbog velikog broja ozlijeđenih, dok vlasti istodobno zaoštravaju retoriku i najavljuju "nultu toleranciju" prema prosvjednicima. Liječnici iz Teherana i Shiraza upozoravaju da su zdravstvene ustanove preopterećene. Glavna očna bolnica u glavnom gradu, Farabi Hospital, prešla je u krizni režim rada, obustavljeni su svi nehitni zahvati, a osoblje je pozvano izvanrednim putem kako bi se zbrinuli ozlijeđeni. Medic iz Shiraza, čiju je audio poruku pribavio BBC, tvrdi da bolnica nema dovoljno kirurga za sve ranjene te da mnogi pacijenti imaju prostrijelne rane glave i očiju.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activist News Agency (HRANA), od početka prosvjeda 28. prosinca ubijeno je najmanje 50 prosvjednika i 15 pripadnika sigurnosnih snaga, dok je više od 2.300 ljudi uhićeno. Norveška organizacija Iran Human Rights navodi da je među poginulima i devetero djece. BBC Persian potvrdio je identitet 22 žrtve kroz razgovore s njihovim obiteljima. Prosvjedi su izbili zbog naglog rasta cijena osnovnih životnih namirnica, nakon što je središnja banka ukinula povlašteni tečaj dolara za dio uvoznika. Posljedice su bile trenutačne, cijene ulja, piletine i drugih osnovnih proizvoda eksplodirale su preko noći, a dio trgovaca zatvorio je svoje radnje.
CNN navodi da su se demonstracije proširile na više od 100 gradova, što predstavlja najveći izazov režimu u posljednjih nekoliko godina. „Nitko od iranskih političkih vođa nema jasan plan kako izvući zemlju iz krize“, izjavio je Arang Keshavarzian, profesor na Sveučilištu New York. Dodaje da je jedino sredstvo koje je režimu preostalo, prisila. „Veliki dijelovi stanovništva izgubili su povjerenje u vlast.“ Situaciju dodatno komplicira gotovo potpuni prekid internetskih veza u zemlji, zbog čega je provjera informacija iznimno otežana. Međunarodni mediji, uključujući BBC, nemaju dopuštenje za izvještavanje iz Irana.
Iranske vlasti optužuju Sjedinjene Američke Države da potiču nerede. U pismu Vijeću sigurnosti UN-a Teheran je prosvjede nazvao „nasilnim subverzivnim djelima i vandalizmom“. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei poručio je da Islamska Republika „neće uzmicati pred destruktivnim elementima“, dok je Nacionalno vijeće za sigurnost najavilo „odlučne pravne mjere“ protiv onih koje naziva „oružanim vandalima“.
S druge strane, međunarodna zajednica izražava zabrinutost. Glavni tajnik UN-a poručio je da ljudi imaju pravo na mirno okupljanje, a čelnici Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke pozvali su iranske vlasti da zaštite vlastito stanovništvo i osiguraju slobodu izražavanja. Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da je Iran u „velikim problemima“ te zaprijetio snažnim odgovorom ako vlasti nastave s ubojstvima civila, iako je naglasio da ne razmatra slanje kopnenih snaga. Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da SAD „podržava hrabre ljude Irana“. No dio iranske oporbe skeptičan je prema stranoj pomoći. Aktivist Taghi Rahmani upozorava da bi vanjska intervencija mogla učiniti oporbu ovisnom i narušiti nacionalne interese.
7:00 - Iran se već danima trese pod valom masovnih prosvjeda koji ne jenjavaju, dok se broj žrtava povećava, a režim sve žešće steže obruč oko vlastitih građana. U zemlji vlada informativni mrak, internet je već drugu noć zaredom gotovo potpuno ugašen, a državne institucije šute o civilnim žrtvama, dok se ulice velikih gradova pune ljudima koji riskiraju život tražeći promjene. Napetu situaciju u petak je komentirao i američki predsjednik Donald Trump. Nakon sastanka s čelnicima naftnih kompanija poručio je da Sjedinjene Države pomno prate događanja u Iranu te zaprijetio da će se Washington uključiti ako režim ponovno počne “ubijati ljude kao što je to činio u prošlosti”, dodavši da bi Amerika tada “udarila tamo gdje iranski režim najviše boli”, javlja BBC.
Prema tvrdnjama organizacija za ljudska prava, od početka prosvjeda 28. prosinca ubijeno je najmanje 48 ljudi. Zbog gotovo potpune blokade interneta većina međunarodnih medija ne može izvještavati s terena, no unatoč tome službeni profil vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija ostao je aktivan na društvenoj mreži X, gdje je izravno optužio Donalda Trumpa poručivši mu da na “rukama ima iranske krvi”.
Iako je komunikacija gotovo u potpunosti prekinuta, dio građana ipak uspijeva pristupiti internetu putem Starlinka, satelitske mreže. Snimke koje je zaprimio BBC Persia prikazuju ulice Teherana i Rashta ispunjene prosvjednicima koji se u kolonama kreću gradom, uzvikuju parole i odazivaju se pozivu Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha.
Pahlavi je u poruci upućenoj predsjedniku Trumpu pozvao na hitnu intervenciju. "Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neodgodiv poziv da obratite pažnju, pružite podršku i djelujete. Milijuni hrabrih Iranaca izašli su na ulice i suočavaju se s pravim mecima. Danas se suočavaju ne samo s mecima, već i s potpunim prekidom komunikacija. Nema interneta ni telefona. Ali Hamenei, u strahu da će narod okončati njegov kriminalni režim i zbog vašeg obećanja da ćete podržati prosvjednike, prijeti brutalnim obračunom. Želi iskoristiti ovaj prekid kako bi ubio ove mlade heroje. (…) Molim za vašu pomoć", napisao je Pahlavi na X-u.
S druge strane, Iran optužuje Sjedinjene Države za poticanje nasilja. Iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima u petak je pred Vijećem sigurnosti izjavio da su SAD odgovorne za “pretvaranje mirnih prosvjeda u nasilno, subverzivno djelovanje i rašireni vandalizam”. U pismu Vijeću sigurnosti, iranski veleposlanik Amir Saeid Iravani osudio je, kako je naveo, “nezakonito i neodgovorno ponašanje Sjedinjenih Država, koordinirano s izraelskim režimom”, optužujući Washington za miješanje u unutarnje poslove Irana putem prijetnji i namjernog poticanja nestabilnosti i nasilja. Dodao je da takve, kako ih je nazvao, “destabilizirajuće prakse” podrivaju Povelju Ujedinjenih naroda, krše temeljna načela međunarodnog prava te ozbiljno prijete međunarodnom miru i sigurnosti.
Di su woke queers, "freepalestinci", wlw-ovi i ostala ekipa? Nema podrske za prosvjednike u Iranu? :D