Kineske kompanije, pokazuje nedavno objavljeni Road to Autonomy Robotaxi Index, dominiraju globalnom robotaksi ljestvicom. Kineski Baidu Apollo Go plasirao se ispred Googleova Wayma, na listi najrelevantnijih robotaksija na svijetu. Na 14. mjestu te ljestvice sa 17,8 bodova pozicionirao se i hrvatski Verne, projekt Rimac Grupe, što se smatra velikim priznanjem u stručnim krugovima.
Na prvome mjestu liste robotaksija je Baidu s 81,3 bodova, a za petama mu je Waymo sa 78 bodova. Slijede kineski Pony.ai (63,4) i WeRide (56,9), dok je Tesla na petomu mjestu s 42,7 bodova. Među deset najbolje rangiranih nalaze se i Amazonov Zoox te američki May Mobility, Motional i Avride. Na 14. mjestu je Verne, ispred njega se nalaze kineski XPeng, Didi Autonomous Driving te Volkswagenova MOIA America. Niže rangirani od Vernea su američki Tensor Auto i saudijski HUMAIN.
Kako to da je Verne pronašao mjesto među globalnom robotaksi elitom? U segmentu komercijalizacije Verne ima 48 od 100 bodova, proizvodnja mu je ocijenjena s 35 od 100, a sigurnost 45 od 100. Drugim riječima, vrednuje se to što je projekt uspio izgraditi partnerstva, regulatorni okvir i proizvodnu strategiju potrebnu za izlazak na tržište.
Autnmy u opisu Vernea ističe kako je pokrenuo komercijalnu uslugu u Zagrebu, definirao strategiju širenja te je u pregovorima za potencijalnu ekspanziju. Ističe se i kako iza projekta stoji ozbiljna industrijska i proizvodna infrastruktura te da projekt ima regulatorni i komercijalni okvir.
Tijekom nedavnog razgovora s Matom Rimcem, dotaknuli smo se i robotaksija. Rokove je u toj priči vrlo nezgodno prognozirati, rekao mi je Rimac. “Teško je uopće odrediti precizne rokove kad će to postati profitabilan posao. Radi se o svojevrsnoj avanturi, ali svi partneri u njoj vide perspektivu. Bit će to sjajna priča, ali realno će trebati dosta vremena. Bilo bi sada neozbiljno prognozirati kad će to biti održiv poslovni model”, odgovor je Rimac na pitanje o samoj profitabilnosti robotaksi biznisa.
Uber je strateški partner, a Pony.ai tehnološki. Verne će biti vlasnik flote i operator usluge, Pony.ai će osigurati rješenje za autonomnu vožnju, dok će Uber integrirati uslugu u svoju globalnu mrežu za naručivanje prijevoza, što će biti dodatna opcija uz Verne aplikaciju. Podsjetimo, u ožujku su iz Vernea objavili da ulaze u strateško partnerstvo s Pony.ai i Uberom, a već početkom travnja pokrenuli su prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi. U prvoj fazi vožnje su dostupne u širem centru Zagreba i Zračnoj luci Zagreb.
Iako vozila prometuju autonomno, u njima su i sigurnosni operateri sve dok se ne ispune svi sigurnosni standardi i ne ishode sva regulatorna odobrenja. Automatizirana vozila koja se mogu naručiti na Verneovoj aplikaciji opremljena su s više kamera, laserima i radarima koji pomažu u navigaciji ulicama. Iz Vernea, osnovanog 2019. godine, kažu da su u tijeku razgovori o pokretanju usluge u 11 gradova diljem Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Bliskog istoka. U Zagrebu je cilj prijeći na potpuno autonomno poslovanje do kraja godine, uz regulatorna odobrenja.
S obzirom na to da se razmatra dodatnih 30 gradova, voditelj Verneovih operacija u zemlji Filip Cindrić rekao je nedavno AFP-u da je ponosan što je Zagreb prvi koji je to ostvario. “Da je tako jednostavno, već bi postojalo u Londonu ili nekom drugom većem europskom gradu”, zaključio je.
Ovako o tom velebnom projektu, a u zbilji vecoj prevari kaze AI.Kompanija kao “sastavljač”: Verne kao firma ne razvija autonomnu vožnju in-house — taj dio (senzori, softver za odlučivanje, cijeli “stack”) dolazi od Mobileyea (ranije) i sada Pony.ai, dok samo vozilo (Arcfox Alpha T5) dolazi od kineskog BAIC-a. Verne u toj konstelaciji drži brend, dizajn kabine, flotu i operativu, a Uber donosi mrežu korisnika. To je realno integrator/operator model, ne proizvođač autonomne tehnologije. U tom smislu je fer reći da Verne kao kompanija “sastavlja” tuđe komponente u uslugu