John Culver jedan je od najvećih svjetskih autoriteta za kinesku vojsku. Počeo ju je proučavati još 1985. kao analitičar CIA-e. Od 2015. do 2018. bio je nacionalni obavještajni časnik za istočnu Aziju. Nakon umirovljenja iz CIA-e 2020. godine nerezidentni je viši suradnik u Brookings Institutionu. Uoči summita američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga, Max Boot kolumnist Washington Posta i analitičar vanjske politike, razgovarao je s Culverom o vojnim sposobnostima Kine te o tome kakve lekcije Narodnooslobodilačka armija Kine (PLA) izvlači iz američkog sukoba s Iranom.
Culver kaže da je nekadašnja PLA bila zastarjela vojska opremljena uglavnom sovjetskom opremom iz Korejskog i Vijetnamskog rata. Danas je situacija potpuno drugačija. "Teško je pronaći područje, osim podmornica i podvodnog ratovanja, gdje Sjedinjene Države još uvijek imaju jasnu prednost", upozorava Culver. Prema njegovoj procjeni, Kina vodi ili je barem izjednačena sa SAD-om u raketama, svemirskim sposobnostima, kibernetičkom ratovanju, izviđanju, raketama zrak-zrak i zemlja-zrak, protusvemirskim sustavima te elektroničkom ratovanju. Posebno zabrinjava golema kineska proizvodna moć. Kina gradi napredno streljivo u razmjerima koje američka industrijska baza ne može pratiti. Samo jedno kinesko brodogradilište proizvodi više brodova nego sva američka brodogradilišta zajedno. Svake godine Kina u flotu uvrsti dovoljno novih brodova da se replicira cijela francuska mornarica.
"Ako smo već potrošili veliki dio zaliha preciznog streljiva i raketne obrane u ratu protiv Irana, onda nemamo ni približno dovoljno za sukob s Kinom", ističe Culver. Na američki argument da Kina ima kvantitetu, a SAD kvalitetu, Culver odgovara oprezno: "Istina je da Kina nije ratovala od 1979., ali ni SAD nisu ratovale protiv ravnopravnog protivnika od 1945. godine".
U slučaju klasične invazije na Tajvan, SAD bi vjerojatno imale prednost jer bi se radilo o potapanju brodova, području u kojem su vrlo jake. Međutim, mnogo je opasniji scenarij 'kaznene kampanje', kakvu je Kina provodila u prošlosti (1962. protiv Indije, 1979. protiv Vijetnama ili stalni pritisci na Tajvan). U takvom scenariju Kina ne mora zauzeti Tajvan, dovoljno je uništiti njegovu infrastrukturu, vojsku i političko vodstvo. Posebno razorna prijetnja je uništenje tajvanske proizvodnje poluvodiča, koja čini preko 90 % najnaprednijih čipova na svijetu. To bi paraliziralo ne samo Tajvan, nego i veliki dio Azije, uz istodobno ugrožavanje pomorskog prometa u zapadnom Pacifiku.
"Kina može stvoriti veliki kaos i prekinuti gotovo sav brodski promet u Tajvan samo proglašenjem blokade. Imaju više načina da to provedu. Također mogu napasti sve tajvanske lučke objekte. Dakle, možete poslati svoje divovske brodove za popunjavanje, a neće biti načina da se istovare", kazao je.
Culver smatra da Kina pomno prati američko djelovanje u Iranu. Iako je kineska protuzračna obrana među najjačima na svijetu, Peking vidi da SAD još uvijek koriste stari model ratovanja, masovno raspoređivanje zrakoplova i nosača. No kineske rakete i sustavi mogu ozbiljno ugroziti američke baze u Japanu, Južnoj Koreji ili Australiji. Nosači zrakoplova, u koje SAD ulažu milijarde, u ozbiljnom sukobu s Kinom mogli bi postati ranjivi. "Da bi bili relevantni, morali bismo najprije osvojiti zračni prostor unutar 1600 kilometara od zone borbe. Kinezi prate naše nosače svaki sat", kaže Culver.
Culver objašnjava masovne čistke u vrhu PLA-e. Xi Jinping je otpustio najmanje 53 % generala s tri i četiri zvjezdice. Razlog nije priprema za rat s Tajvanom, nego strah od unutarnje nestabilnosti. Xi želi vojsku koja će u slučaju krize bezuvjetno stati uz Komunističku partiju. Iako Kina ne želi otvoreni rat oko Tajvana, njezina vojna moć i industrijski kapaciteti dramatično su narasli. Culver upozorava da SAD moraju hitno povećati proizvodnju streljiva i ojačati raspoređene snage jer u dugotrajnom visokointenzivnom sukobu s Kinom "kojoj god strani prva ponestane metaka, ta će izgubiti".
Ta Culver osoba bi htjela biti strucnjak i analiticar ali ne uvida znacenej vlastitih rijeci! Amerika nije ratovala protiv ravnopravnog protivnika! Pa jer ravnopravnih nema jer Ameri su tehnicki daleko ispred ostatka svijeta a mudar ide ratovati jedino kada je siguran u pobjedu!