Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) odgovorila je na današnje najnovije prozivke Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) podsjetivši na zakonsko uporište udruživanja poslodavaca u Hrvatskoj. Ono je slično oblicima u gotovo svim državama EU, gdje javne i/ili privatne zdravstvene ustanove imaju svoja reprezentativna udruženja.
"Ističemo da ovakav ili sličan model udruživanja javnih i privatnih zdravstvenih ustanova nije specifičnost Republike Hrvatske, već standard u gotovo svim europskim državama, gdje djeluju slične organizacije zdravstvenih ustanova, a najsličnije države su Slovenija – Združenje zdravstvenih zavodov Slovenije, Švedska – Sveriges Kommuner och Regioner, Latvija – Latvijas Slimnīcu biedrība te u Njemačkoj – Deutsche Krankenhausgesellschaft (DKG)", poručuju iz UPUZ-a te navode niz sličnih udruženja i u drugim europskim državama.
To su: U Belgiji Association Belge des Hôpitaux asbl / Belgische Vereniging der Ziekenhuizen vzw, u Bugarskoj Association of Municipal Hospitals in Bulgaria, u Češkoj Asociace nemocnic České republiky, u Estoniji Eesti Haiglate Liit, u Francuskoj Fédération Hospitalière de France (FHF), u Mađarskoj Magyar Kórházszövetség, u Italiji FIASO – Federazione Italiana Aziende Sanitarie e Ospedaliere, u Litvi Lietuvos ligoninių asociacija, u Luksemburgu Fédération des Hôpitaux Luxembourgeois, u Nizozemskoj Nederlandse Vereniging van Ziekenhuizen, u Poljskoj Polska Federacja Szpitali, u Portugalu Associação Portuguesa para o Desenvolvimento Hospitalar, u Rumunjskoj Asociația Spitalelor din România i Asociația Spitalelor Publice (A.S.P.), u Srbiji Komora zdravstvenih ustanova Srbije, u Slovačkoj Asociácia Nemocníc Slovenska te u Švicarskoj H+ Die Spitäler der Schweiz.
"Navedene udruge imaju usporedivu ulogu kao i UPUZ-HR, uključujući zastupanje interesa zdravstvenih ustanova, sudjelovanje u zakonodavnim procesima i doprinos stabilnosti zdravstvenih sustava. Ukidanjem UPUZ-HR, Hrvatska bi bila jedina zemlja u Europi koja nema udruženje koje osigurava stabilnost, koordinaciju i učinkovito zastupanje interesa zdravstvenih institucija", tvrde iz UPUZ-a.
Nadalje, kažu da podaci koje je iznio HUBOL prikazuju zbirni iznos članarina kroz više godina, bez konteksta funkcije i uloge koju UPUZ-HR ima u zdravstvenom sustavu. Ukupan iznos od 2,5 milijuna eura, promatran kroz razdoblje od pet godina i kroz velik broj zdravstvenih ustanova, predstavlja razmjerno ograničen iznos na razini pojedine ustanove. "Ako bi se išlo logikom HUBOL-a, tada bismo te činjenice mogli prikazati i ovako u javnosti: UPUZ-HR ima 168 članica, i to u prosjeku iznosi 248 eura na mjesec, čime predstavljamo najjeftiniji stručni servis za svoje članice", navode.
Ističu da članstvo u UPUZ-HR nije obvezno, već predstavlja dobrovoljnu procjenu uprava zdravstvenih ustanova. Sredstva koja ustanove izdvajaju odnose se na članarinu koju odobravaju uprave, u skladu sa zakonom, a tvrdnje da se radi o sredstvima “uzetima od zaposlenika” ili “od pacijenata” nisu utemeljene. Riječ je o sredstvima ustanova kojima upravljaju njihova nadležna tijela, a model obračuna članarine predstavlja tehnički kriterij, a ne individualno financijsko opterećenje zaposlenika.
Iznos članarine za 2025. kao model obračuna u UPUZ-HR iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, pri čemu prihodi od članarina čine približno 50% ukupnih prihoda, dok se preostali dio odnosi na projekte i druge vlastite aktivnosti.
Kao primjer učinkovitosti svog djelovanja UPUZ-HR podsjeća na srpanj 2025. kada je HZZO smanjio limite bolnicama za 10%. Zajedničkom akcijom ravnatelja bolnica preko UPUZ-HR te razumijevanjem ministrice zdravstva, limiti su vraćeni na prijašnju razinu te povećani dodatno za čak 10% što je u konačnici značilo 30 milijuna eura mjesečno više za bolnice . Stoga je netočno prikazivati UPUZ-HR kao trošak sustava, jer se radi o udruzi koja aktivno pridonosi njegovoj stabilnosti i funkcionalnosti, ističu.