I ove godine Dan sjećanja na Vukovar učenici i nastavnici u većini
osnovnih i srednjih škola obilježit će razgovorom o četničkoj opsadi
toga grada i braniteljima koji su daleko brojnijem i naoružanijem
neprijatelju odolijevali mjesecima. O ratu u Vukovaru djeca dosta čuju
u kući, ali dosta nauče i iz medija, kažu nam nastavnici.
Zato, kad se iz povijesti obrađuju lekcije iz Domovinskoga rata, ali i
ako se na nekim drugim predmetima razgovara o tom vremenu, većina djece
već nešto zna, a poneki, posebno stariji, već imaju i mišljenje koje je
izgrađeno u njihovoj obitelji. U udžbenicima povijesti za osme razrede
osnovne škole i četvrte razrede gimnazija poglavlje o stvaranju
samostalne države Hrvatske i Domovinskom ratu svedeno je u pravilu na
samo 4-5 stranica knjige, pa stoga i nije čudno što o pojedinim
ključnim, a po mnogima i prijelomnim događajima, ima vrlo malo
informacija.
Primjerice, oslobodilačka akcija Oluja u pravilu se spominje u nekoliko
rečenica, a za Vukovar se kaže da je “podnio najveće žrtve” i
smješta se u istočnu Slavoniju, “ na područje najžešćih
hrvatsko-srpskih sukoba”. U pojedinim udžbenicima uz konstataciju da su
“mnogi gradovi bombardirani i pretvoreni u ruševine” ističe se da su
Vukovar i Dubrovnik postali simboli stradanja, ali i otpora.
Stradanja civila
Dodaje se također da su stradanja civila u tim gradovima imala važnu
ulogu u promjeni stajališta međunarodne zajednice prema ratu u
Hrvatskoj i priznanju Hrvatske. Postoje i citati iz određenih inozemnih
novina čiji su reporteri opisali svoj doživljaj stradanja vukovarskih
civila i branitelja.
Zanimljvio je također da su osmašima ponuđene fotografije, primjerice
četničkog divljanja po Vukovaru, ili novinara koji su iz opkoljena
grada slali svoje izvještaje i informacije u svijet. Od učenika se
traži da opišu prizor s fotografija, ali ih se i upućuje gdje mogu
doznati nešto više ako žele. Gradivo za gimnazijalce, odnosno
srednjoškolce malo je opširnije, pa ipak dio profesora povijesti smatra
da to nije dovoljno. – Ja i moje kolege nastavnici iz društvenih
predmeta razgovarat ćemo s učenicima o borbi za Vukovar.
Tome će u pravilu biti posvećen prvi sat nastave, a iz iskustva znam da
djeca na takve razgovore i priče reagiraju pozitivno – objašnjava nam
profesor Hrvoje Tomljanović iz riječke gimnazije Andrije Mohorovičića i
dodaje da bi, po njegovu mišljenju, gradiva iz Domovinskoga rata ipak
trebalo biti više, posebno onog o Vukovaru.
Slomljena kičma
– Reći ću djeci da je Vukovar naša Guernica, da je ondje slomljena
kičma treće po snazi vojske u Europi – JNA, da je tromjesečnom
nadljudskom obranom Vukovara spašena Hrvatska, da je tada svijet vidio
tko je agresor, a tko žrtva. Vukovar bi nama trebao imati značenje koje
Auschwitz ima Židovima.
Sve žrtve Vukovara zavrijedile su da ih se sjetimo – poručuje H.
Tomljanović. Da žrtve i herojska obrana Vukovara zaslužuju sjećanja
smatraju i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Ministar dr.
Dragan Primorac prvi je put ove godine poslao preporuku da se taj dan
obilježi u svim školama.
– Inače je praksa u školama da toga dana na dijelu jednoga sata,
povijesti ili nekog drugog, nastavnici s učenicima razgovaraju, da im
kažu što znači Vukovar, da je to naš holokaust, ali i simbol borbe za
slobodu i opstanka – kaže pomoćnik ministra obrazovanja prof. Martin
Oršolić.
Cilj im je da obilježavanje 18. studenog postane tradicija u školama,
da ga se na prigodan način obilježi u svim obrazovnim ustanovama – od
vrtića pa do fakulteta kako bismo pamtili što se ondje događalo u jesen
1991. godine.
U udžbenicima malo o Vukovaru
'Čekali smo slijetanje četvrtog aviona. Uskoro smo saznali za surovu stvarnost, bio sam bijesan kao pas'
Prvi put u životu uradio sam ono što se nikada ne radi, kad protutnjiš iznad neprijatelja, a ne djeluješ onda si ga upozorio da si tu i od tog trena je on spreman , a ti se u tom slučaju više ne vraćaš jer više ne postoji moment iznenađenja, napisao je Selak u objavi
FOTO Mia Negovetić ima novu tetovažu na vidljivom mjestu: 'Sad bi i ja kad je vidim'
Iako Miju većina još uvijek pamti kao slatku djevojčicu s naočalama koja je 2015. iznenadila svojom izvedbom hrvatske himne, ona se od tad veoma promijenila. Riječanka je nedavno svojoj bogatoj kolekciji crteža odlučila dodati par novih motiva, a za njih je odabrala posebno mjesto
Vesna Pusić: Situacija u Hrvatskoj izrazito je ozbiljna, vrijeme je da Milanović povuče jedan potez
“Na dnevnom redu je puno važnija tema, a to je da jedna mala stranka koja je dobila preko devet posto glasova se sada stavlja u poziciju da hrvatskim građanima kroji pravu i diktira politiku”
Budite se iscrpljeni i razdražljivi? Ova bolest modernog doba pogađa sve više ljudi, a može uzrokovati ozbiljnije probleme
7 razloga zašto će ove godine biti pametno ranije bukirati smještaj na moru
Promatranje zalaska sunca nad horizontom ili osjećaj vjetra na mokroj koži, dok šetate plažom, ovi trenutci postaju posebna sjećanja koja nas prate i nakon što se vratimo s ljetovanja