Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi u sljedećoj fazi rata usmjeriti pozornost na mali grad na istoku Europe kako bi testirao odlučnost NATO-a, upozoravaju zapadni sigurnosni analitičari. Tim Willasey-Wilsey, bivši britanski diplomat i profesor na londonskom King’s Collegeu, smatra da ruski planovi još nisu završeni te da bi Kremlj već 2026. mogao poduzeti nove, znatno riskantnije poteze. Čak i ako borbe u Ukrajini privremeno utihnu, dodaje, to ne znači kraj ruske ekspanzijske politike.
Prema njegovim riječima, Putin bi najprije mogao nastaviti s postupnim pritiscima na rubnim dijelovima Ukrajine kako bi ispitao čvrstoću sigurnosnih jamstava Zapada. No posebno osjetljiva točka mogla bi postati Narva, mali grad na granici Estonije i Rusije.
Narva, u kojoj oko 80 posto stanovništva čine etnički Rusi, već se godinama smatra potencijalnom slabom točkom NATO-a. Grad se nalazi na samoj istočnoj granici Europske unije i Saveza, a od Rusije ga dijeli tek rijeka, dok se s druge strane nalazi ruski grad Ivangorod. „Pitanje je bi li SAD doista išao u rat zbog jednog grada u Estoniji. U to više nisam potpuno siguran“, upozorava Willasey-Wilsey, piše Daily Mail.
Nakon što je Estonija stekla neovisnost, Narva i okolna područja na neslužbenom su referendumu pokušali izboriti autonomiju, no estonske su vlasti taj pokušaj proglasile neustavnim. Mnogi analitičari vjeruju da je riječ bila o inicijativi potaknutoj iz Moskve. Iako je Estonija danas jedna od najodlučnijih saveznica Ukrajine – s najvećim izdvajanjima pomoći u odnosu na BDP – svakodnevni život u Narvi ostaje složen. Dugogodišnje kulturne i jezične veze s Rusijom nisu nestale preko noći, a napetosti između dviju država i dalje su prisutne. Estonske vlasti nastoje se jasno distancirati od sovjetske prošlosti, dok su građanima preporučile izbjegavanje putovanja u Rusiju. Prelazak granice, nekoć rutinski, danas može trajati i više od deset sati.
Nova eskalacija i ratna retorika
Zabrinutost raste i zbog nedavnih poteza Moskve. Rusija je ovoga mjeseca Ukrajinu i njezine europske saveznike nazvala „osovinom rata“, a zaprijetila je i stranim vojnim snagama koje bi bile raspoređene u Ukrajini u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma. Kremlj je poručio da bi takve snage mogle postati legitimne vojne mete, dok je planove zapadnih saveznika nazvao opasnima i destabilizirajućima za Europu.
U Parizu su, pak, saveznici Ukrajine postigli načelni dogovor o sigurnosnim jamstvima, no detalji o provedbi i dalje nisu poznati. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da ključna pitanja – teritorij Donbasa i sudbina nuklearne elektrane Zaporižja – ostaju neriješena.
Britanski premijer Keir Starmer potpisao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i Zelenskim izjavu o namjeri kojom se predviđa mogući razmještaj međunarodnih snaga u slučaju postizanja mira. Naglasio je da bi svaka odluka o slanju britanskih vojnika morala proći parlamentarnu proceduru. Starmer je potvrdio i da je o sigurnosnim jamstvima razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, istaknuvši da bez potpune koordinacije sa SAD-om neće biti nikakvih poteza. Moskva je na britansku inicijativu reagirala oštro. Ruski senator Dmitrij Rogozin zaprijetio je da bi provedba takvih planova imala ozbiljne posljedice, dodatno pojačavajući ionako zapaljivu ratnu retoriku.
I dok se diplomatski napori nastavljaju, kraj rata u Ukrajini i dalje se ne nazire. Ukrajinske vlasti poručuju da će Washington uskoro dati odgovor o tome je li Moskva spremna na stvarne pregovore, no zasad nema znakova da se Kremlj odriče svojih ciljeva. U tom kontekstu, upozorenja o Narvi sve se češće spominju kao simbol moguće nove faze sukoba – one u kojoj bi Putin testirao samu srž NATO-ova savezništva.