U Hrvatskoj je od 2016. do 2024. ubijeno 130 žena, počinitelji su u 94 posto slučajeva bili muškarci, a polovica ih je imala povijest nasilničkog ponašanja

U Hrvatskoj je od 2016. do 2024. ubijeno 130 žena, u pravilu su se ta ubojstva dogodila u zatvorenom prostoru, počinitelji su u 94 posto slučajeva bili muškarci, a za počinjenje ubojstva najčešće su koristili hladno oružje poput noža ili vatreno oružje poput pištolja, kojeg su u većini slučajeva ilegalno posjedovali. U gotovo 40 posto počinjenih ubojstava počinitelj je žrtvi zadao prekomjeran broj udarac, uboda ili hitaca, a polovica počinitelja imala je povijest nasilničkog ponašanja, uglavnom neprijavljenog.

Žrtva i partner uglavnom su bili u partnerskom ili u obiteljskom odnosu, a u samo šest posto slučajeva žrtva i počinitelj nisu se poznavali. Najčešći počinitelji ubojstva bili su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina. Prekid veze bio je jedan od pokazatelja rizika, a drugi pokazatelj rizika je nezaposlenost jer je 40 posto počinitelja bilo nezaposleno. Počinitelji su često suicidalni pa je 30 posto njih počinilo samoubojstvo, a 26 posto se pokušalo ubiti.

Gore navedene podatke na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova prezentirala je Anita Matijević, voditeljica Službe za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet u Ravnateljstvu policije, koje je ujedno i koautorica, istraživanja "Ubojstva žena u RH 2016.-2024." U Saboru je neki dan održana tematska sjednica na temu femicida, a nakon toga i rasprava zbog prijedloga Možemo! da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo za femicid. Ta stranka smatra da je potrebno utvrditi što u sustavu ne funkcionira, odnosno zašto zaštita žena od nasilja nije bolja. Argument za svoj zahtjev Možemo! je našao u lanjskoj crnoj statistici jer je lani u Hrvatskoj ubijeno 19 žena, s tim da su njih 15 ubile bliske osobe, najčešće supružnici ili partneri. Godinu ranije ubijeno je 18 žena.

Možemo! je u svom zahtjevu za osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva upozorio i da je femicid rodno uvjetovano nasilje, ubojstvo žene zato što je žena, a ne izolirani incident, kako se to često prikazuje. Oni stoga smatraju da se femicid može predvidjeti i spriječiti, pogotovo kada je riječ o opetovanom nasilju. No Vlada se s tim nije složila pa je prijedlog Možemo! odbila smatrajući da bi povjerenstvo zadiralo u kaznene postupke te da je nedopustivo jer bi donekle preuzelo dužnost DORH-a i suda. S tim zahtjevom se nije složila ni saborska desnica pa je Krešimir Čabaj (DOMiNO) moguće osnivanje povjerenstva okarakterizirao kao "modernu inkviziciju koja bi određivala tko će koga ubiti", dok Igor Peternel (DOMiNO) smatra da je femicid "ideološka floskula" jer se, tvrdi on, većina slučajeva može objasniti kao obiteljsko nasilje, a ne mržnja prema suprotnom spolu.

S druge strane na tematskoj sjednici u Saboru koja je organizirana u suradnji s Autonomnom ženskom kućom (AŽK) čulo se da femicid nikada nije samo ubojstvo žene već je riječ o najekstremnijem ishodu nasilja nad ženama koje je duboko ukorijenjeno u neravnopravnim odnosima moći, društvenim normama koje toleriraju to nasilje i u institucionalnim propustima koji nasilje ne zaustavljaju na vrijeme

- Femicid gotovo uvijek ima svoju povijest: povijest prijetnji, ponižavanja, kontrole, fizičkog nasilja, u kojoj su često postojali jasni signali rizika, a institucije bile upoznate s nasiljem. Femicid je u velikom broju slučajeva predvidljiv i zato je sprječiv - kazala je Valentina Andrašek iz AŽK.

Femicid je u Kazneni zakon ušao 2024., a prema podacima Ministarstva pravosuđa od tada do danas potvrđeno je 11 optužnica za femicid, te je doneseno pet presuda. Od tih pet presuda dvije još uvijek nisu pravomoćne, a od ovih koje su pravomoćne, dvije su osuđujuće, dok je u jednom slučaju počinitelj bio neubrojiv. Iako je prema Ministarstvu to dokaz da je problem prepoznat i da se na prevenciji i edukaciji onih koji se bave tom problematikom sustavno radi, pravna analiza optužnica i presuda za femicid koje je napravila AŽK, pokazuje da nakon uvođenja femicida u KZ presuda i optužnica ima više no da su izrečene kazne preblage te da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuje brutalnost i posljedice čina.

Iako se iz priloženih podataka vidi da je femicid ozbiljan problem koji ostavlja još ozbiljnije posljedice, Vlada je odbila zahtjev Možemo! za osnivanjem istražnog povjerenstva za femicid, a odluku Vlade podržala je i vladajuća većina u saborskom Odboru za pravosuđe.