Alkohol konzumira 77% odraslih građana Hrvatske i 82% mladih odraslih, što zabrinjava jer već umjerene količine alkohola utječu na gotovo sve organske sustave. U Hrvatskoj se ove godine prvi put podržava inicijativa po uzoru na druge erupske države, Suhi siječanj, u okviru koje je najavljeno formiranje službenog Registra liječenih ovisnika o alkoholu u RH. - Prepoznajući važnost prevencije i zdravih životnih navika, Ministarstvo zdravstva podržalo je inicijativu hrvatskih liječnika, Suhi siječanj, koja nas poziva da novu godinu započnemo privremenim odricanjem od alkohola, jačanjem brige o vlastitom zdravlju i poticanjem pozitivnih promjena koje dugoročno doprinose boljem fizičkom i mentalnom blagostanju - kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Jetra najviše profitira od te pauze, no alkohol negativno djeluje i na probavni sustav povećavajući rizik od refluksa, gastritisa, poremećaja apsorpcije hranjivih tvari te poremećaja crijevne mikrobiote, ukazala je na tematskom okruglom stolu prof. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva i predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka. - Alkohol je klasificiran kao karcinogen 1. klase. Konzumacija alkohola snažno se povezuje s rakom jednjaka, želuca i debelog crijeva, ali i rakom usne šupljine i grla, te rakom dojke i s rakom kojeg se svi najviše bojimo, a to je rak gušterače. Suhi siječanj je inicijativa koja nas podsjeća da svatko od nas treba biti odgovoran prema svom zdravlju. Svaki dan bez konzumacije alkohola je ulaganje u sebe, u svoju budućnost i u naše odnose te u ljude koje volimo - poručila je prof. Mikolašević. U RH je između 150 i 200 tisuća ovisnika o alkoholu, ali je znatno veći broj onih koji štetno piju i još nisu razvili ovisnost, što znači da govorimo o zloporabi alkohola. - Od eksperimentiranja do razvoja ovisnosti o alkoholu potrebno je proći minimalno pet godina kod muškaraca i nešto manje vremena kod žena - naveo je prof. Zoran Zoričić, predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti na Klinici za psihijatriju KBC-a Sestre Milosrdnice.
Najteže posljedice alkohol ostavlja na jetru, ključan organ za metabolizam alkohola koja je prva izložena toksičnom alkoholnom učinku. Dugotrajna ili prekomjerna konzumacija alkohola dovodi do upalne reakcije, nakupljanja masnoća u jetri te postupnog razvoja fibroze i ciroze, pojasnila je hepatologinja prof. Anna Mrzljak, voditeljica Centra za transplantaciju jetre KBC Zagreb.
- Posebno zabrinjava činjenica da se štetni učinci alkohola često nadovezuju na sjedilački način života i nezdravu prehranu, koji sami po sebi predstavljaju važne rizične čimbenike za razvoj masne jetre. Zbog toga je alkohol jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti jetre u Europi i Hrvatskoj kazala je prof. Mrzljak, naglasivši da je alkoholna bolest jetre danas najčešći razlog transplantacije jetre u Hrvatskoj, što jasno govori o razmjerima ovog javnozdravstvenog problema.
Prof. Zrinka Kovačić Petrović iz Klinike za psihijatriju Vrapče pojasnila je kako su znakovi da odnos prema alkoholu više nije bezazlen često suptilni i postupni, ali njihovo rano prepoznavanje može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema. Jedan od prvih signala je subjektivna zabrinutost oko vlastitog pijenja. Važan znak je i gubitak kontrole – osoba pije više nego što je planirala i teško se zaustavlja.
- Reakcije okoline također su važne; zabrinutost bliskih osoba treba shvatiti ozbiljno, čak i ako se sami ne doživljavamo problematičnima. Česte su emocionalne i ponašajne promjene: alkohol se koristi za ublažavanje stresa, tuge ili usamljenosti, a bez njega se javlja razdražljivost ili lošije raspoloženje. Osjećaj krivnje, srama i skrivanje količine popijenog ukazuju na unutarnje konflikte. Ako se unatoč negativnim posljedicama na zdravlje, posao, odnose i funkcioniranje nastavlja s konzumacijom, tada je riječ o ozbiljnom upozorenju - navela je psihijatrica prof. Kovačić Petrović. Rano pijenje često se doživljava kao bezazleni dio odrastanja, no istraživanja pokazuju da je to jedan od ključnih rizičnih čimbenika za kasnije probleme s mentalnim zdravljem i razvoj ovisnosti, istaknula je prim Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ dr. Andrija Štampar. - Mladi počinju piti zbog lake dostupnosti alkohola, društvene tolerancije i vršnjačkog pritiska, ali i zbog emocionalnih poteškoća koje često ostaju neprepoznate. Mozak u razvoju, osobito dijelovi odgovorni za kontrolu impulsa i donošenje odluka, osjetljiviji je na učinke alkohola sve do sredine dvadesetih godina života. Što je ranija konzumacija, veći je rizik dugotrajnih posljedica – od slabijeg učenja i pamćenja do rizičnih ponašanja, razvijene ovisnosti, ali i posljedica po tjelesno zdravlje. Suhi siječanj prilika je da i mladi, ali i odrasli, preispitaju svoje obrasce i zapitaju se: što alkohol meni čini i kako se osjećam bez njega? -poručila je prim. Kušan Jukić.
Inicijative poput Suhog siječnja nisu cilj same sebi nego su podsjetnik da se odnos prema alkoholu može i mora preispitati, podsjetio je doc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Hrvatski liječnički zbor kroz djelovanje u 26 podružnica, 175 stručnih društava i više od 12 tisuća članova može ponuditi brojne aktivnosti u cilju smanjivanja štetnih posljedica konzumacije alkohola kroz različite edukacijske aktivnosti, kliničke intervencije i razvoj i publikaciju smjernica, javno-zdravstvene akcije te zagovaranja politika i suradnje s drugim segmentima društva, napomenuo je predsjednik Zbora prof. Željko Krznarić.