PODRAVKA AGRI

U Belju počela berba bio rajčica koje oprašuju bumbari

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
OPG Mario Košić iz Krkanca
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Slatina: Dragan Zvonar, vlasnik OPG-a koji je tri puta pao u komu
Foto: Felix Marquez/DPA
Nove ameri?ke uvozne tarife od 17,09 posto na svježe raj?ice iz Meksika i špekulacije cijenama uzrokuju neizvjesnost me?u trgovcima
Foto: Bilal Alhammoud
Idlib: Izrada domaće paste od rajčice
19.04.2026.
u 17:18
U specifičnoj stakleničkoj proizvodnji svaka rajčica Podravke Agri naraste 15 metara te daje i 20 kilograma plodova
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je lani proizvela gotovo 47.000 tona rajčice, čak 74% više nego godinu ranije, podaci su DZS-a. Rekordnoj proizvodnji najviše je pridonijela Podravka Agri, koja je lani u tvornici Kalnik u Varaždinu preradila gotovo 25.000 tona domaće rajčice, dok u ovoj godini preradu namjerava dizati i na 40.000 tona.

U međuvremenu, u stakleniku Belja u Mitrovcu beru se prve ovogodišnje konzumne rajčice. Na 4,5 hektara površina dozrijevaju grapolo, beef i cherry rajčice, koje se odmah otpremaju u prodaju, a u specifičnoj stakleničkoj proizvodnji svaka će biljka do kraja sezone u prosjeku narasti i 15 metara (25 etaža) te dati i 20 kilograma plodova.

– U uzgoju rajčica primjenjuje se isključivo biološka zaštita bez korištenja pesticida, a za oplodnju biljaka zaduženi su bumbari. Staklenik se zimi zagrijava toplinskom energijom, koju proizvodi bioplinska elektrana, stoga je cjelokupni poljoprivredni kompleks Mitrovac pravi primjer održive poljoprivrede – kažu iz Podravke Agri.

Na oranicama je pak u tijeku proljetna sjetva koja se odvija u optimalnim uvjetima zahvaljujući dovoljnim količinama vlage i povoljnim vremenskim prilikama. Ove je godine potpuno izostala konvencionalna obrada tla. S novim sijačicama sjeme ide direktno u tlo, bez prethodnog preoravanja, a tlo ostaje u simbiozi s prirodnim procesima što osigurava produktivnost na dugi rok.

Željko Erceg, član Uprave Podravke Agri, ističe da radovi teku prema planu uz maksimalno očuvanje tla. Do sada je završena sjetva šećerne repe na 2200 hektara površina, a pri kraju je i sjetva suncokreta. Nakon toga fokusirat će se na kukuruz, kojeg će zbog vlastite proizvodnje stočne hrane posijati više nego ikada dosad.

Isto tako, zbog potreba domaćeg tržišta i činjenice da krumpir prevladava u količinama uvezenog povrća, povećavaju se i hektari pod tom kulturom. – Za sadnju krumpira pripremili smo 129 hektara površina koje se navodnjavaju i to je više nego dvostruko povećanje površina u odnosu na prošlu godinu – zaključio je Erceg. 

Video

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.