Američki predsjednik Donald Trump u utorak je uputio dosad najoštrije kritike Španjolskoj zbog njezinih izdvajanja za obranu, zaprijetivši uvođenjem carina kao odgovor na odbijanje Madrida da se uskladi s novim ciljem NATO saveza. "Jako sam nezadovoljan Španjolskom. Oni su jedina zemlja koja nije podigla svoj broj na 5 posto. Svake druge zemlje u NATO-u podigle su na 5 posto", izjavio je Trump novinarima u Bijeloj kući, iako ta tvrdnja ne odgovara potpuno činjeničnom stanju. Svoje nezadovoljstvo nazvao je "nevjerojatnim nepoštovanjem" prema savezu te najavio konkretne korake. "Razmišljam o tome da im uvedem trgovinske kazne u obliku carine zbog onoga što su učinili, i mislim da bih to mogao i napraviti", dodao je, signalizirajući novu fazu pritiska na europske saveznike, prenosi Politico.
Napetosti su kulminirale nakon NATO summita u Haagu u lipnju, gdje su se saveznici, kako bi umirili Trumpa, složili postaviti novi cilj izdvajanja za obranu na 5% BDP-a. Taj cilj uključuje 3,5% za klasične vojne troškove i 1,5% za područja povezana s obranom, poput vojne mobilnosti. Španjolski premijer Pedro Sánchez tada je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madridu nije potrebno toliko ulaganja kako bi ispunio svoje obveze unutar saveza. Za razliku od Trumpovih tvrdnji, tek nekoliko članica, poput Poljske, trenutačno doseže cilj od 5%, dok ostale imaju rok do 2035. godine da ga ispune. Španjolska trenutačno za obranu izdvaja tek 1,3% BDP-a, što je najniži postotak među svim članicama, iako se Sánchez u travnju obvezao podići izdvajanja na 2% do kraja 2025. godine, što je i dalje daleko od traženih 5%.
Španjolski premijer je u intervjuu za radijsku postaju Cadena SER branio stajalište svoje vlade. "Predani smo obrani, sigurnosti NATO-a, a istodobno smo jednako predani obrani naše socijalne države", rekao je Sánchez, dodajući kako smatra da Španjolska čini "više nego dovoljno" s ciljem od 2,1% BDP-a, koji je nazvao "dovoljnim i realističnim". Madrid također naglašava da niska izdvajanja kompenzira značajnim doprinosom u ljudstvu u NATO misijama, s raspoređenim trupama u Latviji, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj. Sánchez je priznao da Washington i Madrid nemaju ista stajališta, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trumpom i dalje "savršeno srdačni" te da su odnosi između dviju država "vrlo pozitivni i duboki".
Trumpova frustracija Španjolskom nije novost i datira još iz njegova prvog mandata, no posljednjih tjedana retorika se znatno zaoštrila. Prošlog tjedna nazvao je Španjolsku "onom koja zaostaje" (laggard) te je u razgovoru s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom čak sugerirao njezino izbacivanje iz saveza. "Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno", poručio je Trump. Ta je prijetnja, međutim, tehnički neizvediva jer u osnivačkom ugovoru transatlantskog vojnog saveza ne postoji formalni mehanizam za suspenziju ili isključenje države članice. Dodatni razlog Trumpova nezadovoljstva je i prijašnja izjava Sáncheza da Moskva ne predstavlja neposrednu sigurnosnu prijetnju njegovoj naciji, što je iritiralo saveznike na istočnom krilu NATO-a.
Španjolska je duboko ogrezla u komunizam , i posljedice toga već odavno vidimo. Ako ne žele uplaćivati u isti savez kao i ostali u tom savezu , neka izađu sami.