Mađarski premijer Viktor Orbán koji je već godinama u sukobu s Bruxellesom i Kijevom, našao se ovih dana pred neočekivanom preprekom - američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim naglim zaokretima. Naime, očekivani summit Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti, koji je Orbán planirao predstaviti kao krunu svoje diplomacije, na kraju je otkazan. Kao dodatni udarac, upravo je Orbán sada taj koji osjeća posljedice Trumpove promjenjive vanjske politike. Suočen je s pritiscima da prekine uvoz ruske energije i zabrinut zbog novih američkih sankcija Moskvi. Trumpove sankcije protiv Rosnefta i Lukoila, vodećih ruskih energetskih kompanija, potaknule su rijetku Orbánovu kritiku Sjedinjenih Država te je 27. listopada izjavio kako je "ovaj potez otišao predaleko". Orbán bi 7. studenog trebao otputovati u Washington na sastanak s Trumpom kako bi pokušao pronaći načine za ublažavanje učinaka sankcija na Mađarsku.
Budući da ruske isporuke pokrivaju većinu mađarskih potreba za naftom i plinom, stručnjaci procjenjuju da će se Orbán i dalje čvrsto držati svog kursa, osobito uoči nadolazećih izbora. "Unatoč rastućem pritisku SAD-a i Europske unije, čini se da je mađarska vlada odlučna nastaviti kupovati energente iz Rusije", rekao je Richard Demeny, analitičar Political Capital think tanka u Budimpešti, za Kyiv Independent. Kad je Trump prošle godine pobijedio na američkim izborima, Orbán je bio oduševljen. Nadao se da će novi predsjednik, koji ga podržava i dijeli njegove konzervativne, antiimigrantske stavove, narušiti jedinstvo Zapada u potpori Ukrajini. Međutim, Trumpov najnoviji zaokret nije u skladu s Orbánovim očekivanjima.
Washington je uvođenjem sankcija Moskvi pozvao europske zemlje, uključujući Mađarsku, da prekinu uvoz ruske nafte i plina, s ciljem prisiljavanja Kremlja na mirovne pregovore. To je stavilo Orbána u težak položaj, budući da njegova vlada tvrdi da se Mađarska ne može brzo odvojiti od ruskih energenata a da ne ugrozi vlastitu energetsku sigurnost, prije svega zbog svog geografskog položaja. "Ne možemo osigurati stabilnu opskrbu naše zemlje bez ruskih izvora nafte i plina", izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó u rujnu. "Za nas je opskrba energijom isključivo fizičko pitanje". Ova kontinentalna zemlja bez izlaza na more jedna je od samo dvije članice EU-a, uz Slovačku, koje još uvijek kupuju rusku naftu putem naftovoda Družba.
Za razliku od većine EU-a, Budimpešta nije poduzela nikakve korake za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, dapače, povećala ju je s 64 posto prije početka invazije na 86 posto u 2024., navodi CREA. Mađarska je također potpisala 15-godišnji ugovor s Gazpromom 2021. godine, kojim se osigurava kupnja plina uglavnom putem plinovoda TurkStream, a tijekom rata u Ukrajini zatražila je i povećanje isporuka. "Orbán očajnički pokušava održati veze s Rusijom, stalno ponavljajući da bi bio prvi koji bi se vratio u Moskvu", izjavio je Pavel Havlíček, istraživač Udruge za međunarodne poslove iz Praga, ističući da iza svega stoje i politički motivi, a ne samo gospodarski. Stručnjaci navode da bi prelazak na alternativne izvore, primjerice uvoz nafte preko Hrvatske i ukapljenog plina preko Poljske, bio potpuno izvediv.
"Pitanje je, međutim, političke volje i financijskog troška takve odluke", kaže Andrej Nosko, stručnjak za energetsku politiku i istraživač na Sveučilištu Matej Bel u Slovačkoj. Primjer za to je Češka, još jedna zemlja bez mora, koja je do travnja ove godine koristila naftovod Družba, ali se proglasila slobodnom od ruske nafte. Orbán, s druge strane, ne pokazuje namjeru odustati od ruskih energenata, što donosi ogromne profite mađarskoj naftnoj kompaniji MOL. Iako su niske cijene energenata važan adut u predizbornoj kampanji, stručnjaci ističu da se MOL-ove rekordne zarade nisu prelile na potrošače. Trump bi mogao zaprijetiti sekundarnim sankcijama kako bi izvršio pritisak na Orbána, no čini se da Mađarska traži izuzeća i koristi bliske veze s Trumpom kako bi izbjegla potrebu za diverzifikacijom.
Prema Demenyu, Orbán bi se mogao pozvati i na novi plan mađarskog Ministarstva energetike koji predviđa postupno smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji, kako bi pokazao barem simboličan napredak i time ublažio Trumpove pritiske. Kad je Trump 16. listopada iznenada najavio summit s Putinom u Budimpešti, Orbán ga je odmah pozdravio s oduševljenjem. No, plan je nekoliko dana kasnije povučen, navodno nakon što je Washington shvatio da Moskva nije spremna na ustupke u vezi s Ukrajinom. Unatoč tome, mađarski ministar vanjskih poslova odmah je otputovao na sastanke s američkim i ruskim kolegama, uvjeravajući javnost da će se summit ipak održati, samo da "datum još nije potvrđen". Održavanje tog susreta, drugog između Trumpa i Putina otkako se bivši američki predsjednik vratio na vlast, Orbánu bi omogućilo da se predstavi kao mirotvorac.
"To bi ojačalo njegov položaj na međunarodnoj sceni, ali i u domaćoj politici, posebno u odnosu na sve popularnijeg izazivača, čelnika stranke Tisza, Pétera Magyara", rekao je Demeny. Prema Havlíčeku, Orbán također želi legitimirati svoju vanjsku politiku time što će se drugi svjetski čelnici, osobito Trump, složiti s njegovim stavovima. Orbánova slika vođe koji je Mađarsku držao podalje od rata i osigurao energetsku stabilnost kroz "pragmatične" odnose s Moskvom ključni je dio kampanje njegove stranke Fidesz. Mađarski premijer trebat će svaki mogući adut za izbore u travnju 2026., koji bi mogli predstavljati najteži izazov njegovoj vlasti u više od desetljeća.
udri Trumpe rusku gubu!