Tone u političku blokadu

Treći premijer otišao, Macronu ponestaje vremena: Što sad čeka Francusku?

Foto: GONZALO FUENTES/REUTERS
FILE PHOTO: French President Emmanuel Macron is shown in Paris
Foto: Heiko Becker/REUTERS
35th anniversary of Germany's Unification Day
Foto: Eliot Blondet / Pool / Bestimage
Le premier ministre démissionnaire Sébastien Lecornu fait une déclaration dans la cour de l'Hôtel Matignon à Paris
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
European Political Community summit in Copenhagen
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
European Political Community summit in Copenhagen
Foto: Thomas Traasdahl/REUTERS
Denmark EU summit
Foto: EDUARDO MUNOZ/REUTERS
FILE PHOTO: France and Saudi Arabia host a meeting of heads of state and government on a two-state solution between Israel and the Palestinians on the sidelines of the U.N. General Assembly
07.10.2025.
u 22:22
Politička kriza eskalirala je nakon što je premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak podnio ostavku, samo 26 dana nakon što je preuzeo dužnost.
Pogledaj originalni članak

Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najtežim razdobljem svog mandata, nakon što je u samo godinu dana izgubio već trećeg premijera. Sve veći pritisak dolazi i iznutra i izvana, a ankete pokazuju da gotovo tri četvrtine Francuza smatra da bi Macron trebao odstupiti.

Politička kriza eskalirala je nakon što je premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak podnio ostavku, samo 26 dana nakon što je preuzeo dužnost. Iako je kasnije pristao ostati još 48 sati kako bi pokušao postići dogovor s parlamentarnim strankama, situacija u zemlji ostaje krajnje nestabilna.

Sve je počelo još prošlog ljeta, kada je Macron raspisao izvanredne parlamentarne izbore u nadi da će ojačati položaj svoje centrističke stranke. No izbori su završili bez jasne većine, što je zemlju gurnulo u politički zastoj. Od tada su čak tri premijera pokušala stabilizirati vladu, no bezuspješno.

BBC navodi da je francuski javni dug narastao na gotovo 114 posto BDP-a, što je treći najviši udio u eurozoni, odmah iza Grčke i Italije. Vladajuća većina ne uspijeva se dogovoriti oko načina kako smanjiti proračunski deficit, koji bi ove godine mogao dosegnuti 5,4 posto BDP-a.

Desne i lijeve oporbene stranke sada sve glasnije pozivaju Macrona na ostavku. S krajnje desnice to traže Marine Le Pen i Jordan Bardella, dok s ljevice Jean-Luc Mélenchon zagovara čak i pokretanje postupka za opoziv predsjednika. Socijalisti su pak spremni na pregovore, ali samo ako bi buduća vlada imala jasnu lijevu orijentaciju.

Prema pisanju BBC-a, Macron zasad ne razmatra odlazak, ali bi mogao ponovno raspustiti parlament i raspisati nove izbore, što bi moglo otvoriti put desnici. Ako bi do toga došlo, Francuzi bi mogli ponovno izlaziti na birališta već u studenome. Unatoč rastućem nezadovoljstvu i političkoj izolaciji, BBC zaključuje da Macron, poznat po nadimku “gospodar vremena”, i dalje vjeruje da može pronaći način da preokrene situaciju. No, kako sve više njegovih saveznika napušta brod, pitanje je ima li vremena da Francusku izvede iz najdublje krize svog predsjedničkog mandata.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.